Lejla prati lokalnu zajednicu, gradske servise, javne objave i teme od interesa gradana.

Lejla Hadzic

U razdoblju od 17. do 19. veljače 2026. godine održana je trodnevna edukacija usmjerena na razvoj dječje radiologije u SKB Mostar. Edukaciju su vodili Šime Zirdum i Dubravko Bobinec, inženjeri medicinske radiologije s Klinike za dječje bolesti Zagreb. Razvoj dječje radiologije na Kliničkom zavodu za radiologiju SKB Mostar započeo je prije godinu dana kroz suradnju [&hellip;]

Vozač tramvaja koji je sinoć s putničkim vozilom sudjelovao u prometnoj nesreći kod Carevog mosta u Sarajevu vozio je pod utjecajem droge, potvrđeno je za Klix.ba. Nakon nesreće oba vozača su prevezena na pružanje liječničke pomoći, gdje su im konstatirane lakše tjelesne ozljede. Kako je potvrđeno, muškarac N.K. (1987) iz Sarajeva, koji je upravljao tramvajem, [&hellip;]

Zbog činjenice da ni u proračunu FBiH za 2026. godinu nisu planirana sredstva za braniteljski dodatak, razvojačeni branitelji pripremaju velike prosvjede i najavljuju dolazak pred Vladu FBiH. Prosvjedi će se, kako je kazao Hamza Krkalić iz Udruženja „Kamp boraca“, organizirati u posljednjem tjednu ožujka. – Najprije će imati prosvjede pred Vladom FBiH, ali to će [&hellip;]

Mladi matematičar Andrej Krčmar, maturant banjalučke Gimnazije, primljen je na Univerzitet Cambridge. Potvrđeno je ovo na današnjem sastanku predstavnika Centra za nadarenost “Naum” i Naučnog društva “Vladimir Prelog” iz Sarajeva. Rukovoditelj Centra za nadarenost “Naum”, prof. dr Milica Drobac Pavićević, sa svojim suradnicima, imala je čast i zadovoljstvo ugostiti sjajne mlade predstavnike Naučnog društva “Vladimir [&hellip;]

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar) su usvojile novi kolektivni ugovor koji detaljno uređuje prava i obveze radnika, uključujući plaće, radno vrijeme, odmor, zaštitu na radu i druga ključna pitanja iz radnog odnosa. Dokument je objavljen u *Službenim novinama Federacije BiH* i postavlja minimalne standarde za zaposlenike, pri čemu nijednim internim aktom ne mogu biti umanjena prava utvrđena kolektivnim ugovorom. U slučaju suprotnosti, primjenjuje se ono rješenje koje je povoljnije za radnika. **Minimalna satnica i rast plaća** Prema novom ugovoru, neto satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 4,28 konvertibilnih maraka (KM), uz obvezu povećanja na najmanje 4,40 KM od srpnja 2027. godine. Plaća se mora isplatiti najkasnije do 10. dana u mjesecu, a radnicima se obavezno dostavlja obračun bruto i neto iznosa. Osnovna plaća povećava se za 0,4 posto za svaku godinu radnog staža, s maksimalnim povećanjem do 20 posto. Ako stopa inflacije premaši pet posto, poslodavac i sindikat su dužni u roku od 30 dana započeti pregovore o mogućem povećanju plaća. Ugovor uvodi i sustav praćenja radnog učinka, koji može biti osnova za dodatni dio plaće, napredovanje ili edukaciju zaposlenika. **Radno vrijeme, prekovremeni rad i pripravnost** Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, dok prekovremeni rad može trajati najviše osam sati tjedno i mora biti reguliran pisanim nalogom. Noćni rad definiran je kao rad između 22 i 6 sati. Uvedena su i precizna pravila o pripravnosti radnika, koja mogu trajati do 96 sati mjesečno, raspoređena na najviše osam dana, uz obveznu najavu najmanje osam dana unaprijed. Ako radnik tijekom pripravnosti bude angažiran, taj rad se obračunava kao prekovremeni. **Godišnji odmor, dopusti i socijalna prava** Radnici imaju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, uz dodatne dane ovisno o stažu, stručnoj spremi i uvjetima rada. Na primjer, radnici s više od 30 godina staža mogu dobiti do sedam dodatnih dana. Dodatni dani predviđeni su i za rad u smjenama, na rizičnim poslovima te za određene socijalne kategorije, uključujući roditelje djece s poteškoćama u razvoju i samohrane roditelje. Kolektivni ugovor također predviđa plaćeno odsustvo do sedam dana godišnje za životne situacije poput sklapanja braka, rođenja djeteta ili smrti člana obitelji. Dobrovoljni darivatelji krvi imaju pravo na dva slobodna dana po darivanju. **Zaštita radnika i sigurnost na radu** Ugovor naglašava obveze poslodavca u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, uključujući osiguravanje sigurnih uvjeta rada, redovite sistematske preglede i edukaciju zaposlenika o zaštiti na radu. Radnik ima pravo odbiti rad ako postoji neposredna opasnost za njegov život ili zdravlje, bez posljedica po radni status ili plaću. Posebna zaštita predviđena je za trudnice i roditelje, uključujući mogućnost preraspodjele na lakše poslove ili odsustva s rada uz naknadu plaće u skladu sa zakonom. **Jasniji okvir za radne odnose** Novi kolektivni ugovor uređuje i postupke zapošljavanja, uključujući mogućnost probnog rada do šest mjeseci te stručno osposobljavanje pripravnika u trajanju do godinu dana. Zaposlenje novih radnika provodi se tek kada se radno mjesto ne može popuniti internom preraspodjelom, čime se dodatno uređuje upravljanje kadrovima unutar poduzeća. **Financijski pokazatelji HT Mostar** Prema dostupnim podacima, HT Mostar u posljednje tri godine bilježi stabilan rast prihoda i dobiti, uz povećanje obveza. Ukupni prihodi u 2025. godini iznosili su 219.680.889 KM, što je porast u odnosu na 2024. godinu kada su iznosili nešto više od 212 milijuna KM. Rashodi su u 2025. dosegnuli 216.667.684 KM, dok je rezultat poslovanja bio pozitivan i iznosio 3.013.205 KM. Neto dobit porasla je na 2.903.386 KM, što ukazuje na kontinuitet profitabilnog poslovanja. Kapital društva također bilježi blagi rast i u 2025. godini iznosi 340.938.544 KM, dok su stalna sredstva povećana na više od 310 milijuna KM, što upućuje na nastavak ulaganja u infrastrukturu i imovinu. S druge strane, kratkoročne obveze porasle su na 64.732.332 KM, dok su dugoročne obveze gotovo udvostručene i iznose 39.443.089 KM. Prosječan broj zaposlenih blago je smanjen i iznosi 1.181 radnika, dok prosječna bruto plaća u 2025. godini iznosi 3.534,61 KM.

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar su usvojile novi kolektivni ugovor koji propisuje minimalnu neto satnicu od 4,28 KM, obvezu isplate plaće do 10. u mjesecu te brojna prava radnika, uključujući povećanje plaća temeljeno na stažu i inflaciji, dodatne dane godišnjeg odmora, zaštitu na radu i jasna pravila o prekovremenom radu i pripravnosti. Dokument također uređuje postupke zapošljavanja i financijske pokazatelje poduzeća.

U prvoj utakmici 30. kola španjolskog nogometnog prvenstva Rayo Vallecano je svladao Elche 1-0. Jedini gol zabio je Nteka u 74. minuti. Rayo je sada 12. na ljestvici sa 35 bodova, dok je Elche 17. sa 29, bod manje uz utakmicu manje ima 18. Mallorca koja je u zoni ispadanja. Vodi Barcelona sa 73 boda, četiri više od drugog Reala iz Madrida. Pogodak pogledajte OVDJE. (Arena sport) (video: https://goals.zone/rayo-vallecano-elche-20260403) (Hina)

U prvoj utakmici 30. kola španjolskog nogometnog prvenstva Rayo Vallecano je svladao Elche 1-0. Jedini gol zabio je Nteka u 74. minuti. Rayo je sada 12. na ljestvici sa 35 bodova, dok je Elche 17. sa 29, bod manje uz utakmicu manje ima 18. Mallorca koja je u zoni ispadanja. Vodi Barcelona sa 73 boda

Nogometaši Paris SG-a povećali su svoju prednost na vrhu ljestvice francuskog prvenstva na četiri voda ispred drugog Lensa 3-1 domaćom pobjedom protiv Toulousea u prvoj utakmici 28. kola. U prvom poluvremenu je dvostruki strijelac za Parižane bio Dembele (23, 33), a u međuvremenu je Nicolaisen (27) nakratko izjednačio na 1-1, da bi u samoj završnici dvoboja Goncalo Ramos (90+2) postavio konačni rezultat. Vodeći PSG sada ima 63 boda, drugi je Lens sa 59. Toulouse je deveti sa 37 bodova. Pogotke pogledajte OVDJE. (Arena sport) (video: https://goals.zone/paris-saint-germain-toulouse-20260403) (Hina)

Nogometaši Paris SG-a povećali su svoju prednost na vrhu ljestvice francuskog prvenstva na četiri voda ispred drugog Lensa 3-1 domaćom pobjedom protiv Toulousea u prvoj utakmici 28. kola. U prvom poluvremenu je dvostruki strijelac za Parižane bio Dembele (23, 33), a u međuvremenu je Nicolaisen (27)

Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja postigao je 17 poena (šut za dva 6-9, trica 1-3, slobodna bacanja 2-2) uz četiri skoka i pet asistencija u 96-98 porazu madridskog Reala kod Baskonije u 35. kolu Eurolige. Efikasniji od Hezonje u Realu bio je samo Facundo Campazzo sa 21 ubačajem, dok je Timothee Luwawu-Cabarrot zabio 26 za Baskiniju. S omjerom pobjeda i poraza 22-13 Real je na diobi trećeg mjesta na ljestvici, dok je Baskonia sa 11-24 18., daleko od pozicija koje vode u posezonu. Vode Olympiacos i Fenerbahçe sa po 23-12. Sažetak pogledajte OVDJE. (Sport Klub) (video: https://sportklub.n1info.hr/kosarka/euroleague/video-hezonja-tragicar-reala-promasio-vazan-sut-a-onda-napravio-kobni-prekrsaj/) (Hina) video_source: https://sportklub.n1info.hr/

Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja postigao je 17 poena (šut za dva 6-9, trica 1-3, slobodna bacanja 2-2) uz četiri skoka i pet asistencija u 96-98 porazu madridskog Reala kod Baskonije u 35. kolu Eurolige. Efikasniji od Hezonje u Realu bio je samo Facundo Campazzo sa 21 ubačajem, dok

Na području sela Ljubetovo kod Zenice došlo je do klizišta izazvanog obilnim kišnim padalinama koje su posljednjih dana zahvatile područje. Najmanje jedna kuća izravno je ugrožena, dok je osam domaćinstava privremeno odsječeno zbog nestabilnog terena. Situacija se prati kontinuirano, a stanovnici su izrazili zabrinutost za sigurnost svojih obitelji i imovinu. Osim klizišta, zabilježeni su i manji odroni, što dodatno otežava pristup ovom području. Izvještaji ukazuju na nestabilnost terena i povećan rizik od daljnjih nepogoda.

Klizište izazvano obilnim kišnim padalinama ugrozilo je jednu kuću i odsjeklo osam domaćinstava u selu Ljubetovo kod Zenice. Situacija se prati iz sata u sat zbog nestabilnog terena i mogućih daljnjih odrona.

Visoko

Čini se da je industrija poluvodiča daleko od događaja koji se odvijaju u Zaljevu, no možda je jedan od sektora najizloženijih američko-iranskom ratu. Globalna industrija poluvodiča ovisi o čvrsto povezanom sustavu energije, specijalnih plinova, logistike i visoko koncentriranih proizvodnih središta, posebno u Tajvanu i Južnoj Koreji. Udarni valovi s Bliskog istoka odjekuju među poluvodičima i mogli bi, posljedično, postati priča o umjetnoj inteligenciji. U svijetu u kojem procvat umjetne inteligencije već gura kritične dijelove lanca opskrbe čipovima blizu njihovih granica, čak i udaljeni geopolitički šok mogao bi imati ozbiljne posljedice. Južnokorejski izvoz jedan je od rijetkih ranih dostupnih tvrdih makro pokazatelja – i u agregatnom smislu i po kategoriji proizvoda. Kao što podaci pokazuju, (globalni) procvat poluvodiča ostao je u punom jeku tijekom prvih 20 dana ožujka. Izvoz južnokorejskih čipova porastao je na gotovo 19 milijardi dolara, što je novi rekord, i bio je više od 20 posto iznad razine u veljači. Budući da se događaji na Bliskom istoku još uvijek odvijaju, prerano je donositi čvrste zaključke o konačnom utjecaju na poluvodiče i umjetnu inteligenciju. Podaci za ožujak su “retrospektivni” jer je većina narudžbi poluvodiča vjerojatno postavljena i obrađena prije izbijanja rata između SAD-a i Irana. Gledajući unaprijed, industrija poluvodiča, posebno u jugoistočnoj Aziji, mogla bi biti pogođena iz dva glavna razloga. Prvo, proizvodnja čipova je energetski vrlo intenzivna, s velikim dijelovima nafte i plina koji dolaze s Bliskog istoka prije početka rata. Drugo, industrija poluvodiča ovisi o neprekidnom protoku industrijskih plinova i kemikalija. U vrijeme pisanja ovog teksta najjasniji ulazni šok specifičan za poluvodiče je helij, nusprodukt prerade prirodnog plina u Kataru, koji je teško zamijeniti. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana, najvjerojatniji ishod bit će više cijene i dulji rokovi isporuke, a ne kolaps u proizvodnji čipova jer industrija poluvodiča ima neke zalihe i rezerve. Ali, što dulje rat potraje, veći je rizik od iznenadnih poremećaja koji bi mogli izazvati nesrazmjerno velike gubitke u proizvodnji. Industrija umjetne inteligencije posebno je izložena jer proizvodnja čipova umjetne inteligencije ovisi o već uskim lancima opskrbe, posebno u Tajvanu i Južnoj Koreji. Tajvan je ključan za proizvodnju najnaprednijih logičkih čipova, “mozgova” AI sustava, dok je Južna Koreja bitna za HBM (High Bandwidth Memory), ultrabrze memorijske čipove AI-ja koji moraju raditi maksimalnom brzinom. Dok sankcije i trgovinska ograničenja u Europi i SAD-u otežavaju pristup tim tržištima za ruske proizvođače helija, druge velike zemlje proizvođači čipova, poput Kine, sve se više okreću Moskvi. Većina ljudi povezuje helij s balonima. Industrija poluvodiča ima nešto drukčiji odnos s njim. Helij je nužan za izradu čipova u svakoj glavnoj fazi proizvodnog procesa i ne postoji praktična zamjena u mjerilu i čistoći koju zahtijevaju tvornice čipova. Unutar tvornice za proizvodnju poluvodiča helij obavlja tri ključne funkcije: on je nosivi plin u kemijskom taloženju iz parne faze, prenosi reaktivne plinove preko silicijskih pločica s preciznošću koju drugi inertni plinovi ne mogu pouzdano postići u mjerilu; važan je i za hlađenje pločica tijekom termičkih procesa, kontrola temperature na nanometarskoj skali određuje hoće li čip ispravno raditi ili će postati otpad, a helij je jedini plin koji dosljedno pruža tu kontrolu; detekcija curenja u cijeloj infrastrukturi tvornice još je jedan važan razlog, mala atomska veličina helija omogućuje inženjerima da identificiraju mikroskopske kvarove u zatvorenim sustavima prije nego što uzrokuju kontaminaciju ili gubitak prinosa. Zahtjev za čistoćom čini problem opskrbe još akutnijim. Tvornice poluvodiča ne koriste standardni industrijski helij. Potreban im je helij 6N klase, što znači čistoću od 99,9999 posto. Prema Američkom geološkom zavodu (American States Geological Survey), koji prati globalne rezerve i proizvodnju helija, samo nekoliko proizvodnih lokacija diljem svijeta može dosljedno proizvoditi helij ove čistoće u komercijalnoj mjeri. Katarski kompleks Ras Laffan jedan je od njih. Uloga Katara i zašto je Južna Koreja najizloženija Katar proizvodi otprilike trećinu svjetske opskrbe helijem. Industrijski grad Ras Laffan, gdje se helij vadi kao nusprodukt prerade LNG-a, najveći je pojedinačni kompleks za proizvodnju helija na svijetu. Kada su iranski napadi poremetili rad u Ras Laffanu, nisu utjecali samo na katarski izvoz energije. Uklonili su otprilike trećinu globalne opskrbe helijem s tržišta u roku od nekoliko sati. Južna Koreja dominantan je svjetski proizvođač memorijskih čipova, a Samsung i SK Hynix zajedno kontroliraju većinu globalne proizvodnje DRAM-a i NAND flash memorije. Brojke izloženosti su zapanjujuće: Južna Koreja nabavlja gotovo 65 posto svog helija iz Katara, a udio još više raste za ultračisti 6N razred koji se koristi u vodećim tvornicama. Samsung i SK Hynix isporučuju čipove Appleu, Nvidiji, Tesli i gotovo svakoj većoj tvrtki za infrastrukturu umjetne inteligencije na planetu. Tvornice čipova rade na temelju pravovremene isporuke helija. Nema strateških zaliha. Kada su katarske isporuke prestale, racionalizacija je počela u roku od nekoliko dana. Analitičari UniCredit Institutea pokušali su opisati scenarij u pet ključnih faza. Domino efekt: Od Zaljeva do vašeg lanca opskrbe Poremećaj u lancu opskrbe poluvodičima 2026. slijedi liniju koju većina uvoznika elektronike nikada nije morala planirati. Za razliku od šokova potražnje, koji se postupno povećavaju i daju tvrtkama vremena za prilagodbu, smanjenje opskrbe sirovinama kreće se kroz lanac u roku od nekoliko dana. Evo kako točno funkcionira domino slijed. Prva faza: Zaustavljanje isporuka helija Iranski napadi na Katar i blokada Hormuškog tjesnaca zaustavljaju kretanje tankera s helijem kroz Zaljev. Proizvodnja Ras Laffana je poremećena. Cijene industrijskog helija na trenutačnom tržištu udvostručuju se u roku od nekoliko dana. Ugovori koji su postojali prije krize ne daju jamstvo isporuke kada fizička opskrba ne može teći brodskim putem. Druga faza: Tvornice čipova počinju s racionalizacijom Samsung i SK Hynix u ovoj fazi aktiviraju protokole za očuvanje helija. Tvornice smanjuju nekritičnu upotrebu helija, daju prioritet svojim proizvodnim linijama najviše vrijednosti i počinju smanjivati ​​sigurnosne zalihe. Inženjeri procjenjuju koji procesi mogu tolerirati kratke prekide, a koji će odmah uzrokovati gubitak prinosa ako tlak helija padne. Poremećaj u lancu opskrbe poluvodičima 2026. postaje operativan u trenutku kada započne racionalizacija, bez obzira na to što se nakon toga događa u Zaljevu. U roku od jednog do dva tjedna od racionalizacije volumen proizvodnje iz vodećih tvornica memorijskih čipova počinje opadati. Smanjenje se ne pojavljuje odmah u objavljenim brojkama proizvodnje, ali se registrira u pokretanju proizvodnje pločica, što je metrika koja određuje što se isporučuje kupcima osam do dvanaest tjedana poslije. Svaki početak proizvodnje pločice koji se ne dogodi danas postaje memorijski čip koji ne postoji u trećem kvartalu 2026. Četvrta faza: Nvidija, Apple i Tesla osjećaju pritisak Nvidijina opskrba GPU-om, koja ovisi o TSMC-u za logičke čipove, ali se oslanja na Samsung i SK Hynix za memoriju velike propusnosti koja omogućuje funkcioniranje AI akceleratora, nalazi se pod pritiskom. Appleova opskrba memorijom za iPhone se smanjuje. Teslini računalni moduli za vozila, koji zahtijevaju memorijske čipove automobilske klase, suočavaju se s rizikom alokacije. Operateri AI podatkovnih centara koji su naručili mjesecima unaprijed počinju primati obavijesti o potencijalnim kašnjenjima. Jedina moguća rješenja su ili ponovno otvaranje Hormuških brodskih ruta ili razvoj alternativnih ruta opskrbe helijem – a nijedno od toga se ne događa. Peta faza: Poremećaj na tržištu elektronike Ako prekid potraje dulje od dva tjedna, stručnjaci upozoravaju da bi se industrija poluvodiča vrijedna 600 milijardi dolara mogla suočiti s mjesecima kaskadnih poremećaja. Uvoznici elektronike koji se oslanjaju na predvidljivu dostupnost čipova kako bi ispunili vlastite narudžbe kupaca shvaćaju da se rokovi isporuke produljuju, spot cijene rastu, a prozori za alokaciju sužavaju. Poremećaj lanca opskrbe poluvodičima 2026. u ovoj fazi više nije kriza Zaljeva – to je globalna kriza tržišta elektronike. Važno je naglasiti razloge zašto je ovaj poremećaj lanca opskrbe poluvodičima ozbiljniji od onog iz 2021. Globalna nestašica čipova 2021. referentna je točka koju većina ljudi koristi kada pokušavaju procijeniti koliko je ozbiljna trenutna situacija. Usporedba ovaj put zapravo podcjenjuje rizik. Nestašica 2021. bila je uzrokovana skokovima potražnje. Zaključavanja zbog Covida 19 dovela su do porasta potražnje za potrošačkom elektronikom točno u trenutku kada su proizvođači automobila smanjili narudžbe čipova, pretpostavljajući kolaps potražnje koji se nikada nije dogodio. Tvornice su radile, ali su dodjeljivale kapacitete pogrešnim kupcima. Rješenje je bilo vrijeme: tvornice su na kraju sustigle potražnju, proizvođači automobila dali su bolje prognoze i tržište se ponovno uravnotežilo. Poremećaj lanca opskrbe poluvodičima 2026. godine uzrokovan je opskrbom sirovinama, a ne raspodjelom potražnje. Tvornice žele raditi punim kapacitetom. Ulaz koji im je potreban fizički je nedostupan jer je ključna brodska ruta blokirana. Nikakvo planiranje potražnje, produljenje roka isporuke ili reprogramiranje narudžbi ne rješava smanjenje opskrbe sirovinama. Jedina moguća rješenja su ili ponovno otvaranje Hormuških brodskih ruta ili razvoj alternativnih ruta opskrbe helijem, a nijedno od toga se ne događa. Iran nije trebao napasti nijednu tvornicu čipova. Čineći ključne brodske rute u Zaljevu nesigurnima, poremetio je protok kritičnih materijala o kojima ovisi globalna proizvodnja poluvodiča. To je fundamentalno drukčiji model prijetnje od svega s čime se lanac opskrbe elektronikom prije suočio. Nestašica helija dobra je vijest za – Rusiju Helij se pojavio kao ključni fokus za tehnološki sektor dok promatrači industrije razmišljaju o posljedicama dugotrajnog rata s Iranom. Nusprodukt proizvodnje prirodnog plina, helij, ključan je za proizvodnju poluvodiča, a drugi najveći dobavljač na svijetu suočio se s ograničenjem izvoznih kapaciteta zbog iranskih napada. Katar, koji posjeduje dio najvećeg svjetskog plinskog polja, osiguravao je više od 30 posto tržišta u 2025. godini, prema S&P Globalu. To je velika praznina koju treba popuniti. “Obustava proizvodnje helija u Katru zbog američko-iranskog vojnog sukoba uklonila je otprilike trećinu globalne ponude helija i preusmjerila tržište s prekomjerne na nedostatnu ponudu”, rekli su analitičari Deutsche Banka u bilješci od 12. ožujka. Cijene su od tada porasle i dok su mnogi promatrači tržišta optimistični u pogledu toga hoće li proizvođači čipova zadržati pristup materijalu, dugotrajni sukob značit će da će kupci helija biti prisiljeni boriti se kako bi održali lance opskrbe. Proizvođači helija u Sjevernoj Americi – koji drže najveći udio na tržištu – trebali bi imati koristi od poremećaja u opskrbi Katara, ali Rusija – treći najveći dobavljač helija – također bi mogla profitirati. Helij se koristi u proizvodnji čipova za prijenos topline zbog svojih svojstava hlađenja u brojnim procesima. Prije rata s Iranom Rusija je već povećala proizvodnju helija jer ima obilne rezerve i “rat koji treba financirati”, prema Bernsteinovoj bilješci od 13. ožujka koja se odnosi na rat u Ukrajini. To je dovelo do preplavljivanja nesankcioniranih tržišta helijem i njegovih nižih cijena, dodali su analitičari. Dok sankcije i trgovinska ograničenja u Europi i SAD-u otežavaju pristup tim tržištima za ruske proizvođače helija, druge velike zemlje proizvođači čipova poput Kine – koja je 2023. proizvela 33 posto čipova sa zrelim čvorovima, prema Udruženju industrije poluvodiča – sve se više okreću Moskvi. Izvoz helija iz Rusije u Kinu porastao je za 60 posto u odnosu na prethodnu godinu u 2025. godini, prema istraživačkoj organizaciji Centar za globalnu energetsku politiku (CGEP). Dugotrajni poremećaji u izvozu helija iz Katra mogli bi dovesti do velike praznine na kineskom tržištu, s obzirom na to da je ta bliskoistočna zemlja prošle godine isporučila 54 posto helija u zemlji, prema CGEP-u. Iako je malo vjerojatno da će ruski helij postati preferirano rješenje za zapadne proizvođače čipova zbog trgovinskih ograničenja, mogao bi “prodrijeti na tržišta poput Kine, smanjujući ponudu drugdje”, rekao je CNBC-u Ralf Gubler, direktor istraživanja za industrijske plinove i gnojiva u S&P Global Energy. “Ako katarski poremećaji potraju, Rusija je u dobroj poziciji da dodatno proširi svoju ulogu u kineskom miksu opskrbe helijem”, napisala je istraživačica CGEP-a Erica Downs u objavi na blogu. Ruski helij nije kvalificiran za opskrbu tvornicama pločica, ali njegova bi se opskrba mogla upotrijebiti za druge primjene, oslobađajući kvalificiranu opskrbu za sektor čipova, rekao je CNBC-u Phil Kornbluth, predsjednik tvrtke Kornbluth Helium Consulting. Bernstein je kao razloge zašto je malo vjerojatno da će nestašica helija utjecati na proizvodnju poluvodiča naveo rast ruske ponude, uz produbljivanje odnosa između proizvođača čipova i tvrtki za industrijski plin te zalihe tvrtki. No, dugotrajni sukob vjerojatno bi održao visoke cijene i natjerao neke kupce helija da se utrkuju za diversifikacijom nabave. Geopolitika i trgovinska ograničenja, uz razine opskrbe, nesumnjivo će ograničiti sposobnost Rusije da popuni prazninu koju je Katar ostavio dok se bori za ponovno pokretanje proizvodnje plina, ali ta izopćena država i dalje ima tržišta koja su spremna poslovati s njom.

Čini se da je industrija poluvodiča daleko od događaja koji se odvijaju u Zaljevu, no možda je jedan od sektora najizloženijih američko-iranskom ratu. Globalna industrija poluvodiča ovisi o čvrsto povezanom sustavu energije, specijalnih plinova, logistike i visoko koncentriranih proizvodnih središta

Iranski rat ušao je u drugi mjesec, kroz Hormuški tjesnac tankeri i dalje ne prolaze, a cijena nafte na svjetskim burzama skače pa pada, ovisno o izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. O posljedicama ovog rata na tržište nafte i energenata u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” govorio je naš poznati naftni stručnjak Igor Dekanić, koji desetljećima prati energiju — ne samo kao industriju, nego kao političko oružje i geopolitičku igru. Što znači rat s Iranom i zatvaranje Hormuškog tjesnaca? Možemo li govoriti o novoj energetskoj krizi? Ima naznaka, ali zasad ne možemo. Ako je dosad pokazatelj uvijek bio dugotrajniji skok cijena nafte, onda još nema tih obilježja velike krize. Svi smo ili je većina nas zaboravila, a mlađi i ne pamte, naftne krize sedamdesetih kad je nafta poskupjela za četiri puta. Istina, tada s vrlo niskih četiri na 12 dolara. Ili kad je počela Iranska revolucija 1979., kad je Iran odlučio prekinuti opskrbu naftnog tržišta, cijene nafte su bile udvostručene. To je tada bila tzv. Druga naftna kriza ili šok. Cijene nafte su se te 1979. i 1980. zadržale na razinama tadašnjih 30-ak dolara, pa sve do 1986. godine. Sada nije takva situacija, mada u hiperglobaliziranom i hiperinformatiziranom svijetu svi govore o naftnim šokovima i velikim krizama. Nakon što su SAD i Izrael napali Iran, u prvih nekoliko dana nafta je poskupjela za 20 posto, kasnije i do 50 posto, a čim su bile naznake dva dana da se iza scene odvijaju neki mirovni pregovori i da su razgovori počeli, već su se cijene nafte spustile na ispod 100 dolara, odnosno ispod 100 dolara europske, a ispod 90 dolara američke cijene. Nastavi li se ovo, je li to energetski ekvivalent ratu u Ukrajini? Potencijalno bi to mogla biti opasnija situacija, premda po sadašnjem poskupljenju još nije ekvivalent. Jer, tada su u dva mjeseca cijene nafte otišle preko 120 dolara po barelu, pa i iznad. Cijene prirodnog plina su u jednom trenutku dodirnule čak i 300 eura po megavatsatu. A sad su cijene plina s nekakvih 40-ak eura po megavatsatu na referentnoj europskoj burzi TTF u Rotterdamu skočile na 60-ak. Dakle, kvantitativni učinak ove krize za sada nije ekvivalentan onoj iz 2022. Što će se dogoditi, opet sve ovisi o tome koliko će borbena djelovanja trajati. Hoće li Amerikanci pokušati i kopneni pokušaj slamanja iranskog režima, što je teško zamislivo? Po onome što se piše, Amerikanci imaju spremnu jednu zračno-desantnu diviziju koja ima slavnu 90-godišnju povijest ratovanja. Ali ona ima spremne četiri grupe sa po 4000 boraca, a s tim brojem vojnika ne slama se zemlja od 90 milijuna stanovnika. Dakle, sve ovisi o tome koliko će dugo rat trajati. Naftu i plin koje sada gledamo na burzi tek ćemo za dva do tri mjeseca dobiti na naše benzinske postaje. Ali psihologija hiperglobaliziranog i hiperinformatiziranog svijeta djeluje. Zašto je Hormuški tjesnac toliko ključan? Zato jer se najveći dio proizvedene ukupne nafte s Bliskog istoka – Irana, Iraka i ostalih zaljevskih zemalja, a ne zaboravimo da Saudijska Arabija ima dva naftovoda preko Egipta i Turske, što znači da ne izvozi samo preko tjesnaca – izvozi kroz Hormuški tjesnac koji je zapravo prolaz, a ne tjesnac. Činjenice je da se kroz njega prevozi otprilike jedna petina ukupnog svjetskog izvoza nafte. I tu je njegova važnost. Međutim, opet se veći dio te nafte izvozi u Aziju. I zanimljivo je da se glavni potrošači, a to su Kina, Japan, Južna Koreja i Indija, još nisu javili – niti da kritiziraju niti da ne kritiziraju. Kina je samo dva-tri puta izjavila da do toga rata nije trebalo ni doći… E sad poznavajući malo Konfucija, Sun Tzua i stare kineske knjige, ocjena da do rata nije trebalo ni doći zapravo je vrlo oštra. S druge strane, današnji hiperglobalizirani svijet jednostavno nervozno reagira na poremećaj do kojega zapravo još nije ni došlo. Trump je rekao da Americi ne treba ta nafta i da ona neće osjetiti posljedice. A što je s Europom? To je točno. Europa je nakon agresije na Ukrajinu sama odlučila da će odustati od uvoza ruske nafte i plina. Time se opet jednim dijelom izložila nafti s Bliskog istoka, a drugim dijelom se izložila i vjerojatnim nekim budućim uvozom nafte i prirodnog plina iz Sjedinjenih Država koje same proizvode petinu svjetske nafte i četvrtinu svjetskog plina te imaju velike potencijalne kapacitete za izvoz. Prema tome, sve se to može reorganizirati na nove dobavne lance, ali u razmaku od pet-šest mjeseci, a ne od danas do sutra. Ili od ovog do sljedećeg tjedna. Koliko dugo svijet može funkcionirati ako je Hormušk tjesnac zatvoren? Pitanje je prvo je li zatvoren. Prvog ili drugog dana rata imali ste vjesticu da nije zatvoren za zemlje koje nisu u ratu s Iranom. Drugo, Iran je u jednom trenutku rekao da je prolaz otvoren za sve koji plate pristojbu u yuanima. Što god to značilo… To je opet konfucijsko-suntzuovski signal kome ide ta nafta. I kome treba. Dosta još treba dešifrirati te odnose pa da bi se vidjelo što će se na kraju dogoditi. Tko najviše gubi, a tko profitira od krize? Sigurno gubi Iran. Gubi i Europa, barem za sada po najavama te krize s teškoćama u opskrbi naftom i plinom. A profitira Izrael jer Sjedinjene Države skoro da obavljaju proksi ratovanje za interese Izraela. Izgubit će jako Libanon, dijelovi Bliskog istoka koje će se znatno oštetiti… Postoje li alternativni pravci izvoza nafte? Spomenuli ste da Saudijska Arabija ima neke naftovode, ali njihov kapacitet nije dovoljan ni ekvivalentan onome što tankeri mogu prenijeti… Pitanje je što se može izgraditi i kakvi su naftovodi između Irana i njegovih istočnih susjeda – Indije, Pakistana itd. Vjerojatno i tu postoje neki kapaciteti, isto kao što je i Rusija, kad je Europa rekla “mi nećemo vašu naftu”, s Kinom tiho ponovo izgradila drugu ili treću fazu onog plinovoda Power of Siberia i zapravo povećala kapacitete za izvoz nafte i plina prema Kini. Kako ocjenjujete reakciju tržišta? Je li bilo paničnih reakcija? Možda prvog dana. Više su to bile reakcije burzi – a nafta i plin premda su strateške robe danas se prodaju na burzama gdje cijene variraju iz minute u minutu. E sad, tu naftu i plin koje sada gledamo na burzi tek ćemo za dva do tri mjeseca dobiti na naše benzinske postaje. Ali psihologija hiperglobaliziranog i hiperinformatiziranog svijeta djeluje i te cijene se odmah ugrađuju u cijene prehrambenih proizvoda, mada za to još zapravo nije bilo razloga. Ali današnje cijene i nisu dramatične. One su niže nego što su bile četiri godine prije potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi 2015. Ne zaboravimo da su 2012., 2013. i 2014. godine prosječne godišnje cijene brent nafte bile iznad 100 dolara. Uzmemo li u obzir svjetsku inflaciju koja je po podacima Svjetske banke na godišnjem prosjeku od tri posto na bazi posljednjih deset godina, one cijene od 110 ili 120 dolara iz 2012. su kao što bi danas bila cijena od 150 dolara. Dakle, kad se sve izračuna, dosadašnja reakcija globalnih tržišta usprkos burzovnom poslovanju i hiperinformatiziranosti nije dramatična. Što će biti dalje, ovisi o duljini i intenzitetu trajanja rata. Potraje li kriza, koliki rast cijena nafte još možemo očekivati i koji je to prag koji bi globalnu ekonomiju okrenuo prema recesiji? Nema tu praga. Sad su najednom glavni paničari postali predsjednici velikih kompanija, bilo naftnih bilo velikih investicijskih fondova. E sad, je li to zbog njihovih analitičkih procjena ili možda zbog interesa njihovih fondova da na tim oscilacijama burzi povećaju svoj prihod, ostavljam svima na procjenu. Koliko se brzo rast cijena nafte može preliti na inflaciju u Europi? Realno gledajući, u roku od dva mjeseca. Ali opet, u hiperglobaliziranom svijetu to se u psihološkom smislu pa i efektivno ekonomski radi iz dana u dan. Kako ocjenjujete Vladine mjere bez kojih bi cijene goriva odletjele u nebo? Vlada je tu promptno reagirala u tri navrata, nema joj se što prigovoriti. Prva je što je odluka od 5. listopada da se subvencionirana cijena prirodnog plina grijanja iz toplinskih stanica i na sve vrste drveta koja je imala PDV od 5% prolognira sve do kraja ožujka 2027. Vlada je ovaj put reagirala vrlo spremno i promptno te je pokušala provesti građane i gospodarstvo sa što je moguće manje štete od krize ako ona izbije u punoj mjeri. Kakva je danas energetska sigurnost Zapada? Je li veća nego je bila prije desetak godina? Jest, veća je zbog nekoliko čimbenika. Prije svega, sve zemlje danas, pogotovo one koje uvoze energiju, a pogotovo naftu i plin, imaju pune sustave rezervi, tj. strateških pričuva koje su dimenzionirane na ukupno tromjesečnu potrošnju ukupnih količina nafte i plina. Također, sve zemlje koje uvoze imaju sad već i plinska skladišta, ona su također napunjena. Sad su doduše prazna, ali sad ide i sezona niže potrošnje plina u godini, tako da je tu Europa dobro osigurana, a usto EU u svojoj deindustrijalizaciji troši bitno manje energije nego prije 20-ak godina. Troši i proizvodi dosta energije iz svojih obnovljivih izvora, tako da realno gledajući nema razloga za zabrinutost što se tiče opskrbe. A cijene će biti takve kakve nam burza da… Kako komentirate Trumpovu odluku da na mjesec dana ukine sankcije na rusku naftu? Ta odluka ima svoj razlog. Vjerojatno je olakšano svima koji su u nekom trenutku došli u opasnost opskrbe da se mogu opskrbiti ruskom naftom, čak i na legalan način, a pogotovo onom koja putuje u nevidljivoj floti tankera. Jesu li sankcije Rusiji promijenile globalne tokove nafte? Vjerojatno djelomično jesu, ali potpuno ne. Spomenuli ste “nevidljive” tankere – koliko su zapadne zemlje nastavile kupovati rusku naftu “na crno”? To je teško reći jer je teško dokazati. Ali kako nije bilo opskrbe, a EU je ispunila svoje potrebe za naftom, znači da je riješila sve na druge načine… Janaf ima dovoljno kapaciteta za opskrbu – i Mađarske i Slovačke i Hrvatske i Srbije, pa i BiH. E sad, svi kupci nastoje kritizirati tehničku sposobnost da bi postigli nižu cijenu. Spominjalo se da se uvozila nafta iz Indije koja je zapravo ruska… Da, ali je to teško dokazati. Kad sam radio u naftnoj industriji, stari su naftaši govorili “nema dokaza o molekulama”, čija je nafta u tankeru ili cijevi. Kakve je posljedice ovaj energetski rat imao po Rusiju? To je bila donekle jednostrana prosudba. Smatralo se da će, s obzirom na svoju veliku ovisnost o izvozu nafte i plina, Rusija ekonomski stradati jer će joj se smanjiti prihod. Ali što je donio svjetski sustav burzi? Velik dio burzovnog poslovanja preselio se s nafte i plina na zlato, a Rusija je veliki izvoznik zlata, pa je ono što je izgubila na nafti i plinu zaradila na prodaji zlata. Dakle, taj burzovni sustav treba procijeniti u cjelini i često se veliko trgovanje s jedne vrste sirovina prelije na drugu ako je tako lakše. Koliko je Janaf strateški važan za Hrvatsku i je li to više ekonomski ili politički? Važan je i ekonomski i politički i strateški. Ne samo za Hrvatsku već i za zemlje srednje i istočne Europe. Kapacitetom nadmašuje višestruko hrvatske potrebe, zato je on značajan. Kako gledate na hrvatsko-mađarski sukob oko transporta nafte? Što je u pozadini toga? Rekao bih da je u pozadini opet, ekonomski govoreći, legitimni interes kupca, dakle mađarskih kompanija, da tu prijevoznu pristojbu koja proizlazi iz odredbi energetskog zakonodavstva i trebala bi biti manje-više definirana, u postojećim okolnostima nastoji smanjiti i učiniti što jeftinijom. E sad, neće je kritizirati u tehničkim detaljima, nego onda opali kritiku “nemaš kapaciteta” i gotovo. Dakle, Janaf ima dovoljno kapaciteta za opskrbu – i Mađarske i Slovačke i Hrvatske i Srbije, između ostalog i BiH. E sad, svi kupci nastoje kritizirati tehničku sposobnost da bi postigli nižu cijenu. Dođe otprilike kao cjenkanje… Može li Hrvatska postati ozbiljan energetski hub u ovom dijelu Europe? Može, i trebala bi postati. Svojedobno, kad sam bio vrlo aktivan u energetici, zalagao sam se da se sa tim kapacitetima izgradi upravo LNG terminal. Izgrađen je, a udvostručen mu je kapacitet koji također višestruko prelazi hrvatske potrebe. Hrvatska ima dobru transportnu plinsku mrežu kod Plinacroa, dakle ima europski posložene operatore transporta i sve elemente da postane svojevrsni južnoeuropski energetski hub. Naravno da će u tom nastojanju imati žestoku konkurenciju susjeda koji žele isto to. Oni koji trguju naftom – Mađari, Slovaci… Da, tu je geografiju teško pomaknuti, a iz nje proizlazi sadašnji dobar položaj. Hrvatska ne treba brinuti za energetsku opskrbu ni u kakvim okolnostima. Kupci se mogu brinuti oko cijena, ali one su takve kakve burza da. Je li i ova kriza još jedan dokaz da je potrebno ulagati u zelenu tranziciju i obnovljive izvore. Je li ona ovakvim šokovima ubrzana ili usporena? U načelu ubrzana, ali… Zelena tranzicija ima puno opravdanje, i ekonomsko i političko, ako je provode svi. A očito je da je ne provode svi, bar ne istim intenzitetom. Ona je proklamirana nakon potpisivanja Pariškog sporazuma. EU je ušla u energetsku tranziciju, ali je platila tešku cijenu u smanjenju ili gubitku industrijske konkurentnosti.Danas trećinu ukupne svjetske proizvodnje automobila, što osobnih što komercijalnih, proizvodi Kina, koja je s druge strane najveći izvoznik nekih proizvoda namijenjenih upravo za zelenu tranziciju, ali unutarkineska struktura potrošnje energije je takva da 54 posto svoje energije za tu svoju industriju dobiva iz domaćeg ugljena. Dakle, zelena tranzicija je ono u što je ušla Europa i to jest njoj omogućilo određen povoljniji položaj u ovoj krizi, ali je cijena smanjenje industrijske konkurentnosti jer su druge zemlje upravo na energiji ugljena ostvarile visoku industrijsku konkurentnost. Danas Kina, Indija i Indonezija proizvode dvije trećine svjetskog ugljena, a to su najveće brzo rastuće izvozničke zemlje danas u svijetu. Je li onda Europa precijenila brzinu te energetske tranzicije? Mislim da jest. Smatrala je da će svi krenuti tim putem, ali čim je lansirala onaj cilj da ćemo do 2050. biti energetski neutralni, Kina je rekla “mi ćemo biti, ali iza 2060.”. Dakle, očito je da njeni planeri itekako čitaju i Konfucija i Sun Tzua. Koliko su male modularne nuklearne elektrane realno rješenje za Hrvatsku. Proklamira ga Vlada, ali i neki fizičari poput Tončija Tadića… To je dobro i poželjno rješenje, ali je pitanje kojim će intenzitetom te male nuklearne elektrane ulaziti u praksu. Nisam tu stručnjak, moje je znanje iz tog područja čisto enciklopedijsko, ali tražeći nekoliko mjeseci po internetu, našao sam da samo dvije male modularne elektrane rade – jedna na jednom ruskom ledolomcu, a druga na jednoj kineskoj eksperimentalnoj sveučilišnoj elektrani. Dakle, samo dvije rade, ali ih je nekoliko tisuća u izgradnji koja dugo traje. Trebamo li ipak ići po pola dalje sa Slovencima za drugi blok nuklearke Krško? Ne bi bilo loše. Treba početi pregovarati, pa će se vidjeti gdje će pregovori završiti. Realan problem je odlagalište radioaktivnog otpada koji nitko neće. Gdje vidite energetsku sliku svijeta za pet godina? Bez većih promjena. Jer da je globalna orijentacija prema energetskoj tranziciji opstala, tada bi bila drugačija situacija. No, u međuvremenu svijet se opet okrenuo industrijskoj konkurentnosti brzorastućih zemalja i drugo, opet je počeo ratovati. A koliko znam, za ratovanje su potrebna sredstva koja koriste fosilnu energiju. Nema borbenih tenkova i aviona na solarni pogon. Ili vjetreni. Vidim svijet zarobljen u zamki energetske tranzicije koja će biti dosta teška. Da, i on je, ali ne postoji jedan energent budućnosti. Još će nekoliko desetljeća to biti i nafta i plin. Zasad ne vidim mogućnost da se prijeđe potpuno na svijet bez fosilnih goriva. Svijet će se ozbiljno početi baviti klimatskim promjenama kad prirodna katastrofa, za koju će se nedvojbeno dokazati da je proizašla iz globalnog zatopljenja, pogodi neko veliko urbano područje s desecima milijuna stanovnika. Ako poplavi otok usred Pacifika, nitko ne reagira… Ali ako se to dogodi velegradu u Aziji, onda će i Azija reagirati.

Iranski rat ušao je u drugi mjesec, kroz Hormuški tjesnac tankeri i dalje ne prolaze, a cijena nafte na svjetskim burzama skače pa pada, ovisno o izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. O posljedicama ovog rata na tržište nafte i energenata u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” gov

Kakanj

Načelnik Općine Kakanj, Mirnes Bajtarević (SDA), našao se u centru pažnje nakon što je odlučeno da upravo on bude dobitnik jednog od najviših lokalnih priznanja – “Grba Općine”, u okviru Petnaestotravanjskih priznanja za 2026. godinu. Kontroverza je izazvana činjenicom da se Bajtarević osobno prijavio na javni poziv za nagradu.

Načelnik Općine Kakanj, Mirnes Bajtarević (SDA), našao se u centru pažnje nakon što je odlučeno da upravo on bude dobitnik jednog od najviših lokalnih priznanja – “Grba Općine”, u okviru Petnaestotravanjskih priznanja za 2026. godinu. Kontroverza je izazvana činjenicom da se Bajtarević osobno prijav

Mostarski derbi u Vrapčićima donio je sadržajnu i dinamičnu utakmicu u kojoj je Velež propustio niz velikih prilika, dok je Zrinjski znao kazniti promašaje i na kraju odnijeti pobjedu s minimalnih 0-1. Ključni igrači susreta bili su Karlo Abramović i Nemanja Bilbija, koji su predvodili goste do trijumfa. Utakmica je počela žustro, s ranim pokušajem Vehabovića i čak tri žuta kartona u uvodnim minutama. Velež je u početku djelovao konkretnije, ali bez prave realizacije. Kako je vrijeme odmicalo, tempo je ostao visok, ali bez izrazitih šansi sve do finiša prvog dijela. Najveću priliku za goste propustio je Bilbija u 30. minuti, da bi se domaći ubrzo nadovezali promašajem Šarića koji nije pogodio prazan gol. Kazna je stigla u 39. minuti kada je Nemanja Bilbija iskoristio ubačaj Karla Abramovića i doveo Zrinjski u vodstvo. U samoj završnici prvog dijela veliku priliku za izjednačenje imao je Salčin, ali nije uspio realizirati zicer. Drugo poluvrijeme donijelo je dominaciju Veleža, ali i nastavak nevjerovatnih promašaja. Babić je odmah na startu drugog dijela prebacio gol, a Salčin je u 63. minuti pogodio vratnicu. Mešić je u 78. minuti propustio možda i najveću šansu utakmice, promašivši sa svega nekoliko metara. Zrinjski je prijetio iz kontri, ponajviše preko raspoloženog Karla Abramovića, koji je stvarao probleme odbrani Veleža i kreirao nekoliko opasnih situacija. Gosti su čak postigli i drugi pogodak, ali je on poništen zbog igranja rukom. Do kraja susreta Velež je nastavio s pritiskom, ali bez konkretne realizacije. Pet minuta nadoknade nije bilo dovoljno da domaći izbjegnu poraz. Na kraju, Zrinjski je slavio minimalnu, ali zasluženu pobjedu, dok će Velež dugo žaliti za brojnim propuštenim prilikama. Tradicija nalaže da navijači dočekaju autobus s igračima na vrhu Avenije, ali s obzirom na Veliki petak to i nije tako izgledno.

Mostarski derbi u Vrapčićima donio je sadržajnu i dinamičnu utakmicu u kojoj je Velež propustio niz velikih prilika, dok je Zrinjski znao kazniti promašaje i na kraju odnijeti pobjedu s minimalnih 0-1. Ključni igrači susreta bili su Karlo Abramović i Nemanja Bilbija, koji su predvodili goste do trij

Povodom blagdana Uskrsa, vjernici u Vitezu i okolnim mjestima imat će priliku sudjelovati u blagoslovu uskrsnih jela na više lokacija tijekom Velike subote. U župnoj crkvi u Vitezu blagoslov će biti upriličen u dva termina: u 8:00 i 11:00 sati. U filijalnim zajednicama raspored je sljedeći: u Dubravici, Kruščici i Mošunju u 9:00 sati, dok će se u Topali blagoslov održati u 9:30 sati. Istoga dana, s početkom u 20:00 sati, u župnoj crkvi bit će služeno uskrsno bdjenje, kao središnje slavlje Velike subote. Vjernici su pozvani da u što većem broju sudjeluju u obredima i dostojanstveno obilježe nadolazeći blagdan Uskrsa.

Vjernici u Vitezu i okolnim mjestima mogu sudjelovati u blagoslovu uskrsnih jela tijekom Velike subote na više lokacija. U župnoj crkvi blagoslov će biti upriličen u 8:00 i 11:00 sati, dok će se u filijalnim zajednicama održati u Dubravici, Kruščici i Mošunju u 9:00 sati, odnosno u Topali u 9:30 sati. Uskrsno bdjenje započinje u 20:00 sati u župnoj crkvi.

Federalna uprave Civilne zaštite objavila je izvanredni izvještaj o stanju prirodnih i drugih nesreća na području Federacije BiH za 3. travnja 2026. godine do 20 sati:POPLAVE-VODOSTAJI googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775170667-0')}) Tuzlanski kantonVodostaj na brani HA Modrac bio je 200,90 mnv., (točka preljeva je 200 mnv.). U odnosu na mjerenje prije 7 sati vodostaj je viši za 22 cm. Ispust iznosi 176,16 m3/s.Vodostaj rijeke Spreče na HS Karanovac – Nivo vodostaja: 434,40 cm, pripremno stanje 300cm te bilježi porast od 3 cm na sat. Protok: 137,74 m3/s. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775532278-0')}) Općina Doboj IstokVodostaji rijeke Spreče i lokalnih vodotoka na području općine Doboj Istok u porastu. Pod vodom je oko 245 ha poljoprivrednog i drugog zemljišta. Posredno i neposredno je ugroženo više gospodarskih i drugih objekata.Grad GračanicaUsljed obilnih kišnih padalina koje su zadesile šire područje Tuzlanskog kantona te topljenja snijega došlo je do porasta vodostaja I i II kategorije. Paralelno s tim, kontinuiran je porast vodostaja i dotoka na HA Modrac, tako da su trenutno poplavljeni oko 300 ha poljoprivrednog zemljišta uz rijeku Spreču, jedan stambeni objekat u MZ Donja Lohinja, sedam vikend objekta, više poljskih puteva i jedan lokalni put prema Porječini u MZ Miričina. Trenutno prijeti opasnost od plavljenja još četiri vikend objekta te u industrijskoj zoni sljedećim firmama: „Seming“ d.o.o., „Fining“ d.o.o., „Isowood“ d.o.o., „Roading“ d.o.o., „Širbegović“ d.o.o. i „Bonzo“ d.o.o. Na osnovu odluke i naredbe zapovjednika Gradskog stožera Civilne zaštite, angažirana je mehanizacija firmi „Roading“ d.o.o. i „Kamenolom Drijenča“ d.o.o. na sanaciji nasipa u cilju zaštite od poplava naselja u Donjoj Orahovici. U MZ Soko od oborinskih voda ugrožen je jedan lokalni put. U MZ Lukavica došlo je do reaktivacije više klizišta koja su bila aktivna 2014. godine. Vodotoci II kategorije su u konstantnom porastu i prijete izljevanju iz svog korita.Općina BanovićiDošlo je do plavljenja asfaltnog puta zbog podizanja razine umjetne akumulacije jezera Breštica i put u potpunosti neprohodan u MZ Repnik, naselje Nasubašići,– razina rijeke Litva se podigao do jednog metra ispod kolektora kod konfekcije Borac- naselje Borac,– u MZ Grivice naselje Djaci, došlo do izlijevanja potoka Draganja na asfaltni put ispod sipke Grivice,– razina rijeke Litva povećala se i tom prilikom poplavila pomoćni objekat kod Biljane Krsmanović preko puta stadiona Budućnost,– potok Draganja izlio se na parcele u naselju Čifluk i tom prilikom poplavio oko 50 duluma poljoprivrednog zemljišta,Općina KladanjKao posljedica jakih kiša i otapanja snijega, došlo je do porasta raziana svih rijeka i potoka. Predstavnici Civilne zaštite obilaze teren a stanje na dan 3. 4. 2026.godine u 12 sati na podrucju općine Kladanj je sljedeće: svi vodotoci su u porastu, rijeka Drinjaca dostigla je vodostaj 163 cm i prelijeva na akumulaciji ,,Brana”. Rijeke Grabovica, Ujca, Staricka rijeka su u porastu.Rijeka Suha dostigla je kritičnu razinu ali za sada nema ugroženih stambenih jedinica. Odnesen je alternativni prelaz u naselju Dubrava preko rijeke Suhe koji je služio kao zaobilaznica zbog izgradnje mosta, rijeka Gostelja, Zaloca, Tarevdica i Matijevski potok takoder su u porastu. Svi potoci su poprimili bujični karakter i začepili većinu propusta, kanala i drugih odvodnih sustava te nanijeli štete na lokalnoj putnoj mreži.Reaktivirano je klizište koje ugrožava lokalni put za Tuholj, angažirana je mehanizcija koja vrši uklanjanje drveća, granja i drugog otpada iz korita rijeka i ispod mostova te pročišćavanje propusta i kanala.Budući da je zemlja zasićena vodama te da je veliki dio općine pod snijegom, za očekivati je pojavu novih i aktiviranje starih klizišta.U konsultaciji sa menadžmentom Osnovne škole Stupari, a zbog kritičnog porasta razine rijeka Gostelje i Suhe te prekida alternativnog pravca zaobilaznice, obustavljen je nastavni proces u ovoj školi. Općinski načelnik i predstavnici CZ i mjesnih zajednica su na terenu, prate stanje i poduzimaju mjere.Grad ŽiviniceOdržana je izvanredna sjednica Gradskog stožera civilne zaštite na kojoj je razmatrana hidrološka situacija i poduzete mjere i aktivnosti kako bi bile preduprijeđenee posljedice koje mogu nastati poplavama prvenstveno za građane u najugroženijim područjima. Gradski stožer Civilne zaštite je u stalnom radu radi poduzimanja mjera i aktivnosti u cilju zaštite od poplava. U 13.30 sati izvršena je evakuacija starije osobe, Rizaha Rahmanovića iz naselja Strašanj. Evakuaciju su izvršili pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice a prihvat i zbrinjavanje navedene osobe je preuzeo sin Nedžad Rahmanović iz Tuzle. I dalje je promet na regionalnoj cesti Ljubače-Suha u prekidu, a rijeka Spreča prelazi i preko regionalne ceste Dubrave-Ciljuge i promet se odvija otežano. Poduzimaju se aktivnosti na zaštiti magistralne ceste M.18. u MZ-ci Đurđevik kako bi se spriječilo izlijevanje rijeke Gostelje i obustavio promet na navedenoj cesti.Općina TeočakStanje vodotoka: Prema trenutno raspoloživim informacijama s terena, na području općine Teočak nisu zabilježene pojave poplava niti izlivanja rijeka i potoka iz svojih korita. Vodostaji svih lokalnih vodotoka su u granicama korita i za sada ne predstavljaju prijetnju po stanovništvo, stambene i druge objekte, kao ni po putnu infrastrukturu. Trenutno stanje na području općine Teočak je stabilno, bez prijavljenih novih pojava poplava ili klizišta. Služba civilne zaštite Općine Teočak nastavlja sa redovnim praćenjem stanja na terenu, te će o svim eventualnim promjenama ili novonastalim situacijama blagovremeno obavijestiti Kantonalni operativni centar civilne zaštite Tuzla.Grad Lukavac– Svi putni pravci su prohodni,– Poslovi komunalnih djelatnosti se odvijaju redovito;– Svi manji riječni i potočni vodotoci su u svom koritu ;– Rijeke Spreča i Jala su u porastu;– Rijeka Spreča se izlila iz svog korita i poplavila područja, kako slijedi: područje bunara u naselju Modrac, zemljišno područje u MZ Modrac, Tabaci, Puračić i Dobošnica bez ugrožavanja stambenih objekata;– Rijeka Spreča ugrožava poslovni subjekt Junuzović kopex zbog nepravilnog odlaganja na taložnici bijelog mora;– Prijavljeno jedno klizište u MZ Dobošnica Gornja, ekipa na uviđaju;– U MZ Bistarac Donji pao jedan potporni zid uslijed loše gradnje;– Poplavljen podrum objekta Vila, trenutno se razina vode održava uz pomoć pumpi.– Nema prijava o plavljenju drugih stambenih ili pomoćnih objekata.– Nastavljaju se obilazak terena i utvrđivanje stanja.Grad SrebrenikTijekom dana postojala je potencijalna opasnost od poplave u Mjesnoj zajednici Špionica Centar zbog “Tutnjevačkog potoka” i narastanja razine rijeke Tinje, ali smirenjem kišnih padalina koje je već nastupilo, ova opasnost je svedena na najmanju moguću mjeru. Snijeg koji se zbog visoke temperature ubrzano otapa s planinskih i padinskih dijelova grada, neće značajnije doprinijeti mogućnosti plavljenja stambenih objekata. Do sada je poplavljen samo jedan stambeni objekat u naselju Ormanica. Vatrogasci su cijelog dana bili na terenu s pumpama u MZ Špionica centar, a policija vrlo profesionalno pruža asistenciju i informativnu podršku. Situacija se kontinuirano prati uključujući i vodotok rijeke Tinje, koji trenutno nije alarmantan. Prognoza vremena predviđa postupno smanjenje padalina, dok i dalje postoji rizik od intenzivnog topljenja snijega. Sve nadležne službe su u pripravnosti i poduzimaju mjere zaštite stanovništva i imovine.Apel građanima da budu oprezni, prate upute nadležnih službi i izbjegavaju područja ugrožena klizištima i poplavama.Općina ČelićStanje je u odnosu na jutrošnje povoljnije, razinavode u rijekama je u padu, opskrba vodom i strujom je uredna.KLIZANJE TLATuzlanski kantonOpćina Doboj IstokTrenutno su evidentirana 4 aktivna klizišta koja svojim djelovanjem ugrožavaju stambene i pomoćne objekte te putnu i drugi infrastrukturu.Općina TeočakEvidentirano je ranije prijavljeno klizište pored lokalnog puta Stari Teočak – Tursunovo Brdo. Prema posljednjem uvidu na terenu, nije došlo do novih promjena niti dodatnog pomjeranja tla te je stanje trenutno nepromijenjeno u odnosu na ranije.Općina Sapna– Reaktivacija dva klizišta u MZ Kraljevići– Klizište „Kic“ ugrožava tri stambena objekta– Klizište u naselju „Svrake“ ugrožava jedan stajski objekatOpćina SrebrenikTijekom dana i u narednih nekoliko dana, usljed obilnih padalina i ubrzanog topljenja snijega očekuju se pojave pokretanja značajnog broja starih i umirenih klizišta, što može dovesti do značajnih posljedica po materijalna dobra u javnom i privatnom vlasništvu. Do sada je prijavljeno sedam klizišta koja nisu posebno rizična i trenutno nema potrebe za evakuacijom. Posebna pažnja posvećena je klizištu iznad II Osnovne škole, gdje je angažiran geolog radi procjene ugroženosti i potrebnih mjera.Općina Banovići– došlo do klizanja terena u MZ Tulovići naselje Šehića potok kod Rasima Šehića u blizini pomoćnog objekta,– došlo do klizanja terena na privremeno saniranom klizištu u ulici Esada Smajića Kobre.Grad GradačacTijekom dana prijavljeno je klizište u MZ Zelinja Donja, naselje Derviševići, oštećena je lokalna putna komunikacija na dva mjesta, i to na jednom djelu dionice u dužini od 10 m i na drugom u dužini od 20 metara. Putna komunikacija je u prekidu.OŠTEĆENJA ELEKTRIČNE, VODOVODNE I PROMETNE MREŽETuzlanski kantonOpćina Doboj IstokTrenutno je omogućena normalna opskrba strujom u cijeloj općini. Opskrba stanovništva vodom i PTT komunikacijama se odvija bez prekida. Javne ustanove i poduzeća rade neometano.Grad GračanicaStanje s električnom energijom i vodoopskrbom je stabilno. Gradonačelnik i službe redovno prate stanje na terenu i poduzimaju odgovarajuće mjere zaštite i spašavanja. Hitna sjednica Gradskog stožera Civilne zaštite održana je danas u 14 sati.Grad TuzlaZabilježen je veći broj poziva građana-prijava od 7 sati. Dosad je evidentirano devetnaest prijava. Odnose se na poplavljene putne komunikacije, na pojave vode u podrumskim prostorijama i veći broj klizišta. Ekipe GSCZ su na terenu i kontinuirano prate situaciju. Prekid putne komunikacije na magistralnom putu M18 Tuzla-Bijeljina na lokalitetu Banj Brdo u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta Vila Ana, promet obustavljen duž obje kolovozne trake, odnosno obustavljen za sva motorna vozila, počev od 16.30 sati 3. 4. 2026. godine.

Federalna uprave Civilne zaštite objavila je izvanredni izvještaj o stanju prirodnih i drugih nesreća na području Federacije BiH za 3. travnja 2026. godine do 20 sati:POPLAVE-VODOSTAJI googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775170667-0')}) Tuzlanski kantonVodostaj na brani H

U srijedu, 8. travnja, održat će se žurna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu nalazi se isti redoslijed točaka kao i na prethodnoj sjednici, koja nije održana. Treća točka odnosi se na trošarine, odnosno na zahtjev za smanjenje ili privremeno ukidanje trošarina na određeno vremensko razdoblje s ciljem smanjenja cijene naftnih prerađevina u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Raspravljat će se o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o trošarinama u BiH, koji je ranije usvojio Zastupnički dom. Predloženi amandman omogućuje Vijeću ministara BiH da, u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga, donese odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa trošarine na naftne derivate. Odluka bi bila na snazi maksimalno šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine.

Dana 8. travnja održat će se žurna sjednica Doma naroda PSBiH na kojoj će se raspravljati o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o trošarinama u BiH. Predloženi amandman omogućuje privremeno ukidanje ili smanjenje trošarina na naftne derivate u trajanju do šest mjeseci godišnje, s ciljem stabilizacije cijena naftnih prerađevina.

Vitez

Prigradska dionica na relaciji Gradsko groblje – groblje Nebašce u Vitezu dobila je novu javnu rasvjetu, čime je riješen dugogodišnji problem nedostatka osvjetljenja na ovom frekventnom pravcu.Riječ je o projektu vrijednom više od 15.000 KM, koji je u cijelosti financiran iz proračuna Općine Vitez, dok je radove izvelo lokalno poduzeće DN Company d.o.o. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775170667-0')}) Značaj ove dionice je višestruk. Naime, brojni građani su godinama bili primorani u večernjim satima dolaziti do gradske mrtvačnice i groblja u potpunom mraku, što je predstavljalo sigurnosni i praktični problem. Postavljanjem rasvjete, ovaj prostor je sada znatno sigurniji i pristupačniji za sve posjetitelje.Osim toga, tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci ova dionica je izuzetno popularna među građanima kao šetnica, pa će nova rasvjeta dodatno doprinijeti kvaliteti boravka na otvorenom i potaknuti rekreaciju. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775532278-0')}) Realizacijom ovog projekta Općina Vitez još jednom pokazuje opredijeljenost za unapređenje komunalne infrastrukture i podizanje kvalitete života svojih građana.

Prigradska dionica na relaciji Gradsko groblje – groblje Nebašce u Vitezu dobila je novu javnu rasvjetu, čime je riješen dugogodišnji problem nedostatka osvjetljenja na ovom frekventnom pravcu.Riječ je o projektu vrijednom više od 15.000 KM, koji je u cijelosti financiran iz proračuna Općine Vitez,

U prvoj utakmici 28. kola HNL-a Varaždin i Gorica su odigrali 1-1 (1-1). Domaće je u prednost doveo Aleksa Latković (27), a poravnao je Ante Erceg (45). Svoje izjave nakon utakmice dali su Nikola Šafarić, trener Varaždina, i Mario Carević, trener Gorice. Šafarić je komentirao kako je njegova momčad dala sve od sebe s obzirom na probleme koje su imali prije utakmice. "Bilo je svega. Mislim da smo dali sve od sebe. Imali smo jako puno problema prije utakmice, dosta je igrača nedostajalo. Čak je i Latković poslije ručka došao s velikom oteklinom pa nismo znali hoće li i on igrati. Mislim da smo odigrali dobru utakmicu, a spletom nesretnih okolnosti smo dobili gol. Kasnije smo pokušavali, ali nismo uspjeli", izjavio je. Dotaknuo se kako su labavije ušli u drugo poluvrijeme jer smatra kako ih je primljeni pogodak poremetio. "Malo nas je taj gol u zadnjim minutama poremetio, bilo je malo nervoze i trebalo je malo vremena da se primirimo. Poslije smo se uspjeli smiriti i krenuti napadati, ali nismo uspjeli zabiti gol", rekao je. Rekao je kako imaju dovoljno vremena da se odmore prije idućeg kola te kako se nada da će se ozljeđeni igrači oporaviti. "Nadam se da će se neki igrači vratiti da proširimo kadar. Moramo paziti na neke sitne greške. Puno moramo napraviti za pogodak, a imam osjećaj kao da svaka greška kažnjava i da protivnik sa lošom igrom dolazi do neriješenog rezultata ili pobjede. Ali trebamo biti hrabri i probati biti još bolji sljedeću utakmicu", kazao je. Grubi remi u Baroknom Gradu: Više od 30 prekršaja, žuti kartoni skoro svima i nova (poništena) majstorija Bogojevića! Mario Carević je rekao da je utakmica od početka bila tvrda i puna duela te da je njegova momčad u prvom dijelu izgledala uspavano. "Stvarno je od početka bila neka tvrda utakmica s puno duela i kartona. Što se tiče nas, bili smo u prvom poluvremenu dosta uspavani. Pauza bez utakmica kao da nam je uzela fokus, nismo bili u utakmici sto posto. Oni su bili puno agresivniji", kazao je. "Utakmica se usmjerila u smjeru kojem mi nismo htjeli ići. Nismo odigrali najbolju utakmicu, ali uzeti Varaždinu bod u ovakvoj utakmici, moramo biti zadovoljni", nadodao je. Komentirao je i poništen gol svoje momčadi za koji smatra da bi im donio pobjedu. "Šteta, prekrasan gol, prekrasna akcija, bio bi u konačnici i gol za pobjedu. Tako je VAR odlučio, nije bio na našoj strani", rekao je. Osvrnuo se na utakmicu polufinala Kupa protiv Dinama, koje se igra u srijedu, 8. travnja, i rekao da prvo moraju vidjeti zdravstvenu situaciju igrača te da je to za njih velika utakmica. "Erceg se žali na mišić, imamo neke povrede tako da ćemo vidjeti s kim ćemo ići u taj susret. Velika utakmica za nas i naravno da je Dinamo favorit, ali ja smatram da, ako budemo na pravom nivou, možemo napraviti nešto", zaključio je. Četvrti Varaždin se ovim bodom izjednačio s trećom Rijekom sa 38 bodova, dok je Gorica sedma sa 32.

U prvoj utakmici 28. kola HNL-a Varaždin i Gorica su odigrali 1-1 (1-1). Domaće je u prednost doveo Aleksa Latković (27), a poravnao je Ante Erceg (45). Svoje izjave nakon utakmice dali su Nikola Šafarić, trener Varaždina, i Mario Carević, trener Gorice. Šafarić je komentirao kako je njegova momčad

Bugojno

Općinski sud u Travniku donio je privremenu mjeru osiguranja kojom se zabranjuje smjena direktora Binasa Abaza Mandžuke. Kako je potvrđeno zahtjev sudu je uputio potpredsjednik za operacije međunarodne kompanije Regulus, Akos (Ike) Horvath, koji ima vlasnički udio od 25 posto u kompaniji “Binas”. Regulus je dionice kupio preko dioničarskog društva SIKTO d.o.o, a koja je tužitelj u ovom slučaju. U izjavi je li smijenjen zbog političkih odluka odnosno stranačkih i predizbornih programa, Mandžuka je ranije kazao da sve do službenog obrazloženja Vlade Federacije ne želi komentarirati takve navode. “Nisam ja to baš tako percipirao, tako da ne bih to ni komentarirao. Meni još uvijek Vlada Federacije ni premijer nisu dali obrazloženje zbog čega sam smijenjen tako da ne mogu ni to komentarirati”, rekao je Mandžuka. Kako je navedeno u rješenju Suda, privremena mjera osiguranja dostavljena je Povjerenstvu za vrijednosne papire radi zabilježbe za protivnika, a ostaje na snazi do donošenja sljedeće odluke suda o mjeri osiguranja. Tužitelj SIKTO d.o.o. tvrdi da su odluke Skupštine nezakonite i da njihov cilj predstavlja pokušaj smjene direktora društva, što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za redovno poslovanje Binasa. “Tužitelj ističe da je Skupština nezakonito sazvana i da se vjerojatnost privremene mjere ogleda i u nepravilnosti glasanja o razrješenju i imenovanju članova nadzornog odbora i kao posljedica takvih povreda i postupanja dovedeno je u pitanje način i zakonitost egzistiranja i djelovanja društva Binas d.d. Stoga smatra da je neophodno zastati s upisom odluka jer će doprinijeti nesagledivim štetnim posljedicama pa predlaže donošenje privremene mjere i mjere osiguranja u ovoj pravnoj stvari”, navodi se u rješenju. Sud je ocijenio da je tužitelju prijetila nenadoknadiva šteta i da je hitno bilo potrebno spriječiti provođenje spornog akta. Sud je naglasio da je privremena mjera donesena vanraspravno, bez prethodnog obavještavanja i saslušanja protivnika jer je predlagatelj učinio vjerojatnim da je mjera osnovana i hitna, te da bi drugačijim postupanjem bila izgubljena svrha osiguranja. Protiv ove privremene mjere žalba nije dopuštena, ali protivnik osiguranja Binas d.d. Bugojno može u roku od tri dana u svom odgovoru osporiti razloge za određivanje mjere, nakon čega će sud zakazati ročište u sljedeća tri dana i odlučiti o daljnjem postupku. Upozorenje iz EU: “Ovo će biti duga kriza, cijene energije ostat će vrlo visoke jako dugo”povjerenik EU za energetikuprije 1 sat Upozorenje iz EU: “Ovo će biti duga kriza, cijene energije ostat će vrlo visoke jako dugo” Obred Velikog petka u Busovači: Fra Nikola Livaja pozvao na poniznost i odgovornost prema drugimaNEDJELJA DOLAZIprije 1 sat Obred Velikog petka u Busovači: Fra Nikola Livaja pozvao na poniznost i odgovornost prema drugima Drama u Kalesiji: Hitna sjednica zbog klizišta, naređena evakuacija obiteljiCivilni stožer Općine Kalesijaprije 2 sata Drama u Kalesiji: Hitna sjednica zbog klizišta, naređena evakuacija obitelji Kupres: Predstavljanje knjige “Bijeli put – Put čovjekoljublja 1994.”9. travnjaprije 2 sata Kupres: Predstavljanje knjige “Bijeli put – Put čovjekoljublja 1994.” U 86. godini života preminula Sumbula (Stipica) Smoljo rođ. Katavaosmrtniceprije 3 sata U 86. godini života preminula Sumbula (Stipica) Smoljo rođ. Katava U ponedjeljak planirano isključenje struje Novoj Željezari, prijeti ekološka katastrofazenicaprije 5 sati U ponedjeljak planirano isključenje struje Novoj Željezari, prijeti ekološka katastrofa Federalna vlada dodijelila sredstva kulturi, sportu i fondu solidarnostiTELEFONSKA SJEDNICAprije 5 sati Federalna vlada dodijelila sredstva kulturi, sportu i fondu solidarnosti OHR: Za trajno rješenje pitanja državne imovine potrebna politička volja i spremnost na kompromisUreda visokog predstavnikaprije 6 sati OHR: Za trajno rješenje pitanja državne imovine potrebna politička volja i spremnost na kompromis Gradovi i općine iz cijele BiH pokreću jedinstveni Servis za dijasporuPeti Summitprije 7 sati Gradovi i općine iz cijele BiH pokreću jedinstveni Servis za dijasporu Sarajlija doživio srčani udar tijekom utakmice protiv Italije: Mislio da je bronhitis i nastavio slavitinijednom nije pomislio na infarktprije 8 sati Sarajlija doživio srčani udar tijekom utakmice protiv Italije: Mislio da je bronhitis i nastavio slaviti Dramatično povećanje smrtnosti na bh. cestama – gotovo 30 posto više nego u prethodnoj godiniukupno 42.762 prometne nesrećeprije 8 sati Dramatično povećanje smrtnosti na bh. cestama – gotovo 30 posto više nego u prethodnoj godini Bugojno, Uskoplje i Jajce usvojili Proračun nakon četiri mjeseca nove godineProračun za 2026.prije 9 sati Bugojno, Uskoplje i Jajce usvojili Proračun nakon četiri mjeseca nove godine

Općinski sud u Travniku donio je privremenu mjeru osiguranja kojom se zabranjuje smjena direktora Binasa Abaza Mandžuke. Kako je potvrđeno zahtjev sudu je uputio potpredsjednik za operacije međunarodne kompanije Regulus, Akos (Ike) Horvath, koji ima vlasnički udio od 25 posto u kompaniji “Binas”. Re

Glazbena euforija oko Jakova Jozinovića ne jenjava, a mladi izvođač nastavlja nizati impresivne uspjehe u Beogradu. U manje od 20 minuta rasprodao je i deveti koncert u Sava Centru, čime je dodatno učvrstio status jedne od najvećih regionalnih senzacija.Interes publike ponovno je bio ogroman – oko 9000 ljudi čekalo je u virtualnom redu kako bi došli do ulaznica za novi datum. Unatoč velikoj potražnji, karte su planule gotovo trenutno, što još jednom potvrđuje koliko je Jozinović trenutačno tražen. Sava Centar, odnosno njegova Plava dvorana, jedna je od najistaknutijih dvorana u regiji, s kapacitetom od približno 4000 mjesta. Jozinovića će na svih devet koncerata slušati oko 36.000 ljudi. Nakon toga, u lipnju ga čekaju koncerti u zagrebačkoj Areni. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775170667-0')}) Rekorderka Sava Centra po broju nastupa je Lepa Brena, koja je još osamdesetih sa Slatkim Grehom održala čak 17 uzastopnih rasprodanih koncerata,piše Index.hr.Zdravko Čolić 1998. godine rasprodao je devet večeri, a Jozinović mu trenutno stoji uz bok. Marija Šerifović održala je osam koncerata u toj dvorani, a Jelena Rozga sedam. Jozinović je u petak najavio svoj deseti koncert u Sava Centru. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775532278-0')})

Glazbena euforija oko Jakova Jozinovića ne jenjava, a mladi izvođač nastavlja nizati impresivne uspjehe u Beogradu. U manje od 20 minuta rasprodao je i deveti koncert u Sava Centru, čime je dodatno učvrstio status jedne od najvećih regionalnih senzacija.Interes publike ponovno je bio ogroman – oko 9

Sergej Jakirović bio je gost Instagram live razgovora u kojem su sudjelovali novinar Sabahudin Topalbećirević te bh. zvijezde Jusuf Nurkić i Vedad Ibišević.Glavna tema bila je veliki uspjeh reprezentacije Bosne i Hercegovine i plasman na Svjetsko prvenstvo, a sudionici su s oduševljenjem govorili o timu Sergeja Barbareza. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775170667-0')}) Tijekom razgovora, Topalbećirević je Jakirovića pitao o njegovom sinu Leonu i mogućnosti da jednog dana zaigra za BiH, s obzirom na to da ima pravo nastupa i za Hrvatsku, prenosi N1.“Leon je trenutačno dio hrvatskih selekcija, tamo je rođen i odrastao. U sustavu je njihove reprezentacije i zasad je fokusiran na to. Naravno, nitko ne zna što nosi budućnost, to će biti njegova odluka. Istina je da su me Barbarez i Spahić već pitali za njega, ali vidjet ćemo”, rekao je Jakirović. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775532278-0')}) During an Instagram Live stream with: Stbaho, Jusuf #Nurkić, Vedad #Ibišević, and Sergej #Jakirović, a question came up about whether his son would choose to represent #Bosnia 🇧🇦He revealed that Sergej Barbarez & Emir Spahić had already reached out to him about it…👀 pic.twitter.com/CrJTcQFYZa— Footballbosnia (@footballbosnia_) April 3, 2026 Leon Jakirović je tijekom zimskog prijelaznog roka prešao iz Dinama u Inter za 2,5 milijuna eura, a do sada je nastupao za omladinski tim talijanskog kluba, upisavši devet utakmica u juniorskoj Ligi prvaka.

Sergej Jakirović bio je gost Instagram live razgovora u kojem su sudjelovali novinar Sabahudin Topalbećirević te bh. zvijezde Jusuf Nurkić i Vedad Ibišević.Glavna tema bila je veliki uspjeh reprezentacije Bosne i Hercegovine i plasman na Svjetsko prvenstvo, a sudionici su s oduševljenjem govorili o

U susretima 27. kola prvenstva Hrvatske za košarkaše igranima u petak Split i Cibona su opravdali uloge favorita gostujućim pobjedama, Split je sa 95-73 (20-16, 25-25, 17-19, 33-13) svladao Dubrovnik dok je Cibona sa 89-83 (26-26, 16-18, 23-19, 24-20) nadigrala Samobor. Split je kao gost rezultatski uvjerljivo svladao Dubrovnik, ali svu svoju prednost ostvario je u zadnjoj četvrtini. Domaći su početkom zadnjih 10 minuta poravnali na 62-62, ali potom i nestali s parketa. Jacob Stephens je sa 25 poena predvodio Split, dok je Ivan Gulin ubacio 20 za Dubrovnik. U Samoboru je Cibonu do pobjede odličnim dalekometnim šutom u završnici poveo Jan Palokaj koji je završio sa 18 poena, dok je Žan Mark Šiško ubacio 20, ali većinu na početku dvoboja. Glen Burns je sa 27 pogodaka bio najbolji kod Samobora. Neizvjesno je bilo u zagrebačkoj Dubravi gdje je domaći sastav na kraju ipak iščupao pobjedu protiv Kvarnera sa 80-78 (17-18, 19-12, 22-18, 22-30). John Michael Wright je sa 21 poenom predvodio domaće, a isti je učinak kod gostiju imao Lovre Bašić. Na vrhu je Zadar sa 23-3, slijede Cibona sa 19-8 i Split sa 19-6 i dvje utakmice manje. Samobor je četvrti sa 15-12, Dubrovnik šesti sa 13-14, Dubrava sedma sa 12-14 i utakmicom manje, a Kvarner deveti sa 10-17. (Hina)

U susretima 27. kola prvenstva Hrvatske za košarkaše igranima u petak Split i Cibona su opravdali uloge favorita gostujućim pobjedama, Split je sa 95-73 (20-16, 25-25, 17-19, 33-13) svladao Dubrovnik dok je Cibona sa 89-83 (26-26, 16-18, 23-19, 24-20) nadigrala Samobor. Split je kao gost rezultatski

Građani Bosne i Hercegovine koji planiraju putovati na Svjetsko prvenstvo u SAD-u, Kanadi i Meksiku moraju ispuniti određene uvjete za ulazak u ove zemlje, s obzirom na to da BiH nije članica Europske unije. Nogometna reprezentacija BiH nastupit će na prvenstvu koje počinje 12. lipnja utakmicom protiv Kanade u Torontu. Za ulazak u Kanadu potrebna je viza koja košta 100 kanadskih dolara (oko 121 KM) i vrijedi do deset godina za više ulazaka. Nositelji te vize mogu boraviti u Kanadi do šest mjeseci, navodi se u priopćenju kanadskih imigracijskih vlasti. Iako je mogućnost dobivanja vize za vrijeme trajanja Svjetskog prvenstva realna, kanadska agencija za imigraciju upozorava da i dalje postoji mogućnost odbijanja zahtjeva, čak i uz validnu ulaznicu za utakmicu. Sljedeće dvije utakmice bosanskohercegovačke reprezentacije održat će se u SAD-u: 18. lipnja protiv Švicarske u Inglewoodu (blizu Los Angelesa) i 24. lipnja protiv Katara u Seattleu. Za ulazak u SAD građani BiH moraju pribaviti B1/B2 vizu, koja se izdaje na period do deset godina. Osnovna cijena vize iznosi 185 američkih dolara (oko 315 KM), uz mogućnost dodatne naknade od 250 dolara (oko 423 KM) za tzv. 'naknadu za integritet vize'. Ova naknada može se refundirati ukoliko aplikant napusti SAD u zakonskom roku. Iako je sustav još uvijek u fazi implementacije, očekuje se da će biti aktivan do početka prvenstva. Olakšavajuća okolnost za putnike iz BiH mogao bi biti 'FIFA PASS' sustav, koji omogućuje prioritetno zakazivanje intervjua za vizu osobama s validnim ulaznicama kupljenim izravno s FIFA-ine stranice. Važno je napomenuti da se u slučaju odbijanja zahtjeva za vizu neće refundirati osnovna naknada od 185 dolara. Ukoliko bosanskohercegovačka reprezentacija nastupi i u Meksiku, građani BiH koji imaju američku vizu ne trebaju dodatnu vizu za ulazak u Meksiko. Time bi se olakšao put za sve koji prate reprezentaciju u ovoj zemlji. Izvor: Viteski.ba

Građani BiH moraju pribaviti vize za ulazak u Kanadu i SAD kako bi pratili utakmice bosanskohercegovačke reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Kanadska viza košta 100 CAD (121 KM), a američka B1/B2 viza 185 USD (315 KM), uz moguće dodatne naknade. Meksiko ne zahtijeva dodatnu vizu za nositelje američkih viza.

Košarkaši Zadra u dvoboju su 7. kola razigravanja za ostanak u regionalnoj ABA ligi kao gosti u Čačku svladali Borac sa 67-65 (18-9, 14-26, 21-14, 14-16). Zadrane je do pobjede vodio Vladimir Mihailović sa 19 poena, od čega 17 u trećoj četvrtini, Lovro Mazalin je dodao 13, dok je Uroš Čarapić ubacio 21 za Borac. Bila je to neobična utakmica u kojoj su obje momčadi imali svoja razdoblja bolje igre, a ključne je koševe na kraju s linije slobodnih bacanja za Zadar ubacio Boris Tišma 20 sekundi prije kraja dvoboja. U zadnje napadu Borac je imao dva šuta za poravnanje i produžetak, ali Uskoković i Nikolić nisu bili precizni. Zadar je sada drugi na ljestvici s omjerom pobjeda i poraza 10-13, dok je Borac na 7-16. (Hina)

Košarkaši Zadra u dvoboju su 7. kola razigravanja za ostanak u regionalnoj ABA ligi kao gosti u Čačku svladali Borac sa 67-65 (18-9, 14-26, 21-14, 14-16). Zadrane je do pobjede vodio Vladimir Mihailović sa 19 poena, od čega 17 u trećoj četvrtini, Lovro Mazalin je dodao 13, dok je Uroš Čarapić ubacio

Kruščica

Danas u poslijepodnevnim satima Javno komunalno poduzeće Vitkom d.o.o. Vitez uputilo je važnu informaciju korisnicima vodovodne mreže.Informaciju prenosimo u nastavku. – Zbog obilnih padalina došlo je do zamućenja vode na izvorištu “Kruščica”, javljeno je upravo iz JKP Vitkom Vitez. Kako navode zbog toga su u narednom periodu moguće noćne redukcije u isporuci pitke vode za korisnike koji se snabdijevaju sa navedenog izvorišta.

Upravo iz Vitkoma: Najavljene noćne redukcije vode

Danas u poslijepodnevnim satima Javno komunalno poduzeće Vitkom d.o.o. Vitez uputilo je važnu informaciju korisnicima vodovodne mreže.Informaciju prenosimo u nastavku. – Zbog obilnih padalina došlo je do zamućenja vode na izvorištu “Kruščica”, javljeno je upravo iz JKP Vitkom Vitez. googletag.cmd.push(function(){googletag.display('div-gpt-ad-1762775170667-0')}) Kako navode zbog toga su u narednom periodu moguće noćne redukcije u isporuci pitke vode za korisnike koji se snabdijevaju sa navedenog izvorišta.

Danas u poslijepodnevnim satima Javno komunalno poduzeće Vitkom d.o.o. Vitez uputilo je važnu informaciju korisnicima vodovodne mreže.Informaciju prenosimo u nastavku. – Zbog obilnih padalina došlo je do zamućenja vode na izvorištu “Kruščica”, javljeno je upravo iz JKP Vitkom Vitez. googletag.cmd.pu

Upravo iz Vitkoma: Najavljene noćne redukcije vode

Šta je glavna informacija u ovoj vijesti?

Povezane rubrike

Povezane teme i vodiči

Nastavi čitati o temi

Više iz vaše regije

Objašnjenja i vodiči

Više od ovog autora

Komentiraj

Kruščica · Vitez