U dijaspori živi 1,8 milijuna ljudi koji su rođeni u BiH, država želi obnoviti veze i potaknuti milijunska ulaganja
Objavljeno:
Podaci prema kojima u dijaspori živi više od 2 milijuna ljudi, dok je broj onih koji su rođeni u BiH, a trenutačno žive izvan domovine 1,8 milijuna, dovoljni su za promišljanje o ekonomskoj snazi iseljeništva, kao i svim onim mogućnostima koje ljudi iz BiH, uslijed svojeg znanja, iskustava i produktivnih poslovnih
Kratki odgovor
Šta je glavna informacija u ovoj vijesti?
Podaci prema kojima u dijaspori živi više od 2 milijuna ljudi, dok je broj onih koji su rođeni u BiH, a trenutačno žive izvan domovine 1,8 milijuna, dovoljni su za promišljanje o ekonomskoj snazi iseljeništva, kao i svim onim mogućnostima koje ljudi iz BiH, uslijed svojeg znanja, iskustava i produktivnih poslovnih
Članak pripada kategoriji Vitez.
Tekst je pripremio Lejla Hadzic i objavljen je 05. 04. 2026. 17:33.
Kategorija
Vitez
Autor
Lejla Hadzic
Objavljeno
05. 04. 2026. 17:33
Autor
Lejla Hadzic
Lejla prati lokalnu zajednicu, gradske servise, javne objave i teme od interesa gradana.
Važnost uvezivanja Ovo pitanje dodatno je aktualizirano uslijed činjenice da Europska unija, ali Europa općenito, zbog narušenih geopolitičkih odnosa traži način za osnaživanje vlastitih proizvodnih kapaciteta i potencijala, a pritom se BiH, zbog svojih komparativnih prednosti, među kojima su niske razine poreza na dobit i dohodak, kao i geografska blizina, može pozicionirati kao nova ulagačka destinacija.
No, prije toga potrebno je graditi dublje i produktivnije odnose s iseljeništvom.
Politikom o suradnji s iseljeništvom Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine zaduženo je jednom godišnje podnositi izvješće Vijeću ministara Bosne i Hercegovine o realizaciji aktivnosti predviđenih ovim dokumentom, a novo izvješće za 2025. godinu jasno progovara o svim potencijalima dijaspore koje treba podignuti na višu razinu.
Procjenjuje se da u iseljeništvu živi oko 2,2 milijuna osoba koje vode podrijetlo iz BiH, od ovog broja njih oko 1,8 milijuna rođeno je u BiH bez obzira na njihovo državljanstvo.
Ovakvo stanje iziskuje promoviranje suradnje na svim razinama – lokalnoj, državnoj, regionalnoj i međunarodnoj kako bi bio iskorišten razvojni potencijal iseljeništva, ublažavajući rizike migracija, osobito mladih.
Politika BiH prema iseljeništvu treba biti inkluzivna i uključivati sve relevantne institucije. Potrebno je osigurati da službenici koji rade u institucijama relevantnim za iseljeništvo u svom radu imaju u vidu i ciljnu skupinu iseljeništva i uključe je u svoj rad, kao i u strateške planove institucija.
S tim u vezi, a u cilju jačanja kapaciteta institucija u BiH za suradnju s iseljeništvom, Ministarstvo već dulje razdoblje osigurava grant sredstva za jedinice lokalne samouprave za financiranje i sufinanciranje projekata kojima je, između ostalog, cilj jačanje kapaciteta jedinica lokalne samouprave za suradnju s iseljeništvom, unaprjeđenje kanala komunikacije s iseljenicima, pružanje boljih lokalnih usluga iseljenicima, informiranja i ostvarivanje prava iseljenika i slično.
Kada govorimo o strateškim ciljevima u ovom području, tri su ključna: razvoj pravnog sustava i institucijskih kapaciteta, pružanje podrške iseljeništvu i unaprjeđenje suradnje te stvaranje uvjeta za veći doprinos iseljeništva razvoju Bosne i Hercegovine.
Treći strateški cilj upravo je i ključan u kontekstu mogućnosti za snažnije ulaganje kapitala i znanja iz zemalja Europske unije u Bosnu i Hercegovinu, a u tom kontekstu među mjerama na kojima treba inzistirati su i one koje uključuju promociju iseljeništva, mobilizaciju investicijskih i financijskih resursa, kao i mobilizaciju ljudskih potencijala, znanja i vještina iseljeništva.
Politička situacijaSve navedene mjere, naravno, za pretpostavku imaju stvaranje povoljne poslovne klime u Bosni i Hercegovini, a čega ne može biti bez stabilne političke situacije što je, nažalost, nešto na što ekonomija ne može utjecati.
Unatoč naporima koji se čine kako na državnoj tako i na nižim razinama vlasti, a osobito u lokalnim samoupravama, pitanje novog investicijskog ciklusa koji bi uključivao značajno veće iznose kapitala iz europskih zemalja u startu je opterećeno gore postavljenim izazovima, a kada se tomu dodaju i još uvijek izražene administrativne prepreke, dolazimo do zaključka kako pitanje investicija sa Zapada traži promjene na svim poljima.
Pohvalno je pritom što je BiH na korak do priključenja jedinstvenome europskom prostoru plaćanja u eurima, dok se unutar zemlje provode i aktivne reforme kada govorimo o digitalizaciji birokratskih procedura.
One su upravo u dosadašnjim izvješćima ocijenjene kao jedna od ključnih prepreka u tehničkom smislu te je važno dati poticaj institucijama poput IDDEEA-e, koja je napravila i najveći iskorak na ovom polju.
Sadržaj preuzet sa viteski.ba.
Sviđa ti se ovaj članak?
Podijeli ga s prijateljima i obitelji
Povezane rubrike
Povezane teme i vodiči
Nastavi čitati o temi
Najbliže povezane priče i stranice iz iste teme.
Povezana pričaVitez
Dr. Bogomir Barbić imenovan za predsjednika Nadzornog odbora KCUS-a
Vlada Federacije BiH donijela je nekoliko ključnih rješenja, uključujući imenovanje Franje Jurića za zamjenika direktora KPZ-a u Bihaću, Nikolinu Topić za predsjednicu Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju te formiranje Nadzornog odbora KCUS-a s dr. Bogomirom Barbićem kao predsjednikom.
Povezana priča
Povezana pričaVitez
Finska deveti put zaredom najsretnija zemlja svijeta prema Svjetskom indeksu sreće
Finska je deveti put zaredom najsretnija zemlja svijeta prema *Svjetskom izvješću o sreći*, dok je Bosna i Hercegovina na 47. mjestu. Izvještaj se temelji na anketama i ekonomskim pokazateljima, a među prvih deset nalazi se šest evropskih zemalja.
Povezana priča
Povezani entiteti
Timovi, institucije, mjesta i teme koje se ponavljaju u priči.
Povezana pričaVitez
Disciplinske mjere Nogometnog saveza BiH: Kazne za klubove u WWin ligi i Kupu
Disciplinska komisija Nogometnog saveza BiH izrekla je ukupno 57.000 KM kazni za klubove zbog prekršaja tijekom 20. kola WWin lige i osmine finala Kupa. Najveću kaznu od 15.000 KM dobio je FK Sarajevo, dok su Velež i Željezničar također znatno kažnjeni zbog rasizma, diskriminacije i pirotehnike.
Povezana priča
Povezana pričaVijesti
Mladi matematičar iz BiH primljen na Cambridge
Mladi matematičar Andrej Krčmar, maturant banjalučke Gimnazije, primljen je na Univerzitet Cambridge. Potvrđeno je ovo na današnjem sastanku predstavnika Centra za nadarenost “Naum” i Naučnog društva “Vladimir Prelog” iz Sarajeva. Rukovoditelj Centra za nadarenost “Naum”, prof. dr Milica Drobac Pavićević, sa svojim suradnicima, imala je čast i zadovoljstvo ugostiti sjajne mlade predstavnike Naučnog društva “Vladimir […]
Povezana priča
Više od ovog autora
Još priča i hubovi autora koji pokriva ovu temu.