Što će Hrvatska kad im ni sezonci iz BiH ne budu dolazi: ‘Nude plaću 1450 eura, a ove godine bez smještaja i obroka’
Objavljeno:
Svake godine sve manje Slavonaca odlazi raditi u sezonu na Jadran. Iako su Slavonci nekad bili glavni radnici na hrvatskoj obali, taj trend bitno se promijenio. Pokazuju to i brojke koje nam je ustupio Hrvatski zavod za zapošljavanje.Naime, u sezoni je prošle godine s područja Slavonije, odnosno iz područnih ureda i
Kratki odgovor
Šta je glavna informacija u ovoj vijesti?
Svake godine sve manje Slavonaca odlazi raditi u sezonu na Jadran.
Članak pripada kategoriji Vitez.
Tekst je pripremio Marko Kovacevic i objavljen je 29. 03. 2026. 19:15.
Kategorija
Vitez
Autor
Marko Kovacevic
Objavljeno
29. 03. 2026. 19:15
Autor
Marko Kovacevic
Marko pokriva domaci nogomet i regionalna natjecanja, uz fokus na klubove i trenera.
Naime, u sezoni je prošle godine s područja Slavonije, odnosno iz područnih ureda i službi iz Osijeka, Vukovara, Vinkovaca, Virovitice, Slavonskog Broda i Požege, radilo 1.125 ljudi, dok je 2021. godine ta brojka bila gotovo dvostruko veća jer je tada u sezonu išlo raditi 2.050 Slavonaca.
Dvije godine ranije, 2019. godine u sezonski je radilo tri puta više Slavonaca nego prošle godine, njih 3.586, dok je u odnosu na 2015. godinu ta brojka skoro pet puta veća jer je tada u sezoni radilo 5.112 radnika.
– Napominjemo da su tu samo radnici koji su prije odlaska u rad na turističku sezonu bili u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ukupni broj turističkih sezonskih radnika je puno veći) – napominju iz HZZ-a, no silazni trend odlaska na sezonske poslove itekako je vidljiv.
Kada se usporedi brojka ukupnih sezonski radnika iz 2015. godine, kada ih je sa HZZ-a na sezonu išlo raditi iz cijele Hrvatske 9.042, više od pola te brojke (5.122) čini su Slavonci. Prošle godine iz cijele Hrvatske u sezonu je išlo raditi 2.547 radnika, od toga njih 1.125 iz Slavonije.
To govori i Marinela koja godinama radi u sezoni kao recepcionerka budući da je završila Ugostiteljsko-turističku školu u Osijeku pa joj je lakše naći posao na obali nego u rodnom gradu. – Čini mi se da je svake godine sve manje naših radnika, a sve je više stranaca.
Zadnje dvije godine radila sam u Istri i tamo je najviše državljanina BiH i Srbije. Čak me je lani jedna djevojka iz Srbije s kojom sam radila pitala: ‘Što ćete vi kad vam ni mi više ne budemo dolazili? ’. Iskreno, nisam znala što bih joj odgovorila – kaže 38-godišnja Marinela.
Pitamo ju jesu li strani radnici srušili cijenu rada. Jesu sigurno. Evo, prošle godine sam radila na recepciji u jednom hotelskom kompleksu u Istri, plaća mi je bila 1450 eura, imala sam smještaj i jedan obrok dnevno. Sad nude istu plaću, ali bez smještaja i obroka.
To nije normalno, ne znam tko će im tako raditi. Ja sigurno neću jer ne znam gdje bih našla smještaj usred turističke sezone u jednoj od najposjećenijih turističkih destinacija – ističe te dodaje kako sezonski posao sigurno više nije ono što je nekad bio.
– Prije smo mogli odraditi pet mjeseci sezone, kod kuće pronaći neki posao s minimalnom plaćom i ostatak godine lijepo živjeti od toga što smo uštedjeli u sezoni. Sada nema šanse za to. Plaće jesu malo bolje nego prije, no i troškovi života su drastično veći – kaže nam.
Da će slavonskih radnika i ove godine biti manje u sezoni, potvrđuju nam i iz HZZ-a.
Sadržaj preuzet sa viteski.ba.
Sviđa ti se ovaj članak?
Podijeli ga s prijateljima i obitelji
Povezane rubrike
Povezane teme i vodiči
Nastavi čitati o temi
Najbliže povezane priče i stranice iz iste teme.
Povezana pričaVitez
Alimentacija u FBiH veća za 66 KM
Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić odredio je iznos prosječnih potreba osobe koja zahtijeva uzdržavanje. On u 2026. godini iznosi 478,20 KM te je za 66,30 KM veći nego prošle godine.Prema obrazloženju objavljene odluke, uzeti su u obzir troškovi života, kao
Povezana priča
Povezana pričaVitez
Na pragu rješenja za vozače kamiona, u igri i novi način računanja vremena
Jesu li na pomolu dobre vijesti za vozače iz BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana? Odgovor bi, nakon sastanka koji su predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH i drugih komora zemalja okruženja imali s Europskom komisijom i Eurokomorom u Bruxellesu, mogao biti pozitivan s obzirom na to da je zaklju
Povezana priča
Povezani entiteti
Timovi, institucije, mjesta i teme koje se ponavljaju u priči.
Povezana pričaVitez
Ademović napustio NiP: Ostaje bez izaslanika u Domu naroda
S Kemalom Ademovićem sam prošao kroz težak period nastanka i razvoja Narod i Pravda. Jedan je od najzaslužnijih što je NiP danas izrastao u veliku priču i žao mi je što je otišao, rekao je Konaković.Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović objavio je danas
Povezana priča
Povezana pričaVitez
EU i BiH prate situaciju: Mogućnost prekida rada platnih kartica
Europska unija i Bosna i Hercegovina prate situaciju vezanu uz ovisnost europskog financijskog sustava o američkim platnim sustavima, uključujući Visa i Mastercard, čiji bi prekid rada mogao imati ozbiljne posljedice. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane upozorio je na rizike takve ovisnosti, dok odvjetnik Vlaho Hrdalo ističe kako američki sustavi poput FATF-a i sankcija utječu na europske zemlje, uključujući Hrvatsku. Kao moguća rješenja razmatraju se digitalni euro i Europska platna inicijativa (EPI) s brendom Wero.
Povezana priča
Više od ovog autora
Još priča i hubovi autora koji pokriva ovu temu.