VijestiEU i BiH prate situaciju: Mogućnost prekida rada platnih kartica

EU i BiH prate situaciju: Mogućnost prekida rada platnih kartica

Objavljeno:

Europska unija i Bosna i Hercegovina prate aktualnu situaciju vezanu uz ovisnost europskog financijskog sustava o američkim platnim sustavima. Prema izvješćima, postoji rizik da bi Visa i Mastercard kartice mogle prestati funkcionirati u slučaju političkih ili ekonomskih tenzija između SAD-a i Europe.

Kratki odgovor

Šta je glavna informacija u ovoj vijesti?

Europska unija i Bosna i Hercegovina prate aktualnu situaciju vezanu uz ovisnost europskog financijskog sustava o američkim platnim sustavima.

Članak pripada kategoriji Vitez.

Tekst je pripremio Lejla Hadzic i objavljen je 29. 03. 2026. 17:15.

Kategorija

Vitez

Autor

Lejla Hadzic

Objavljeno

29. 03. 2026. 17:15

Lejla Hadzic

Autor

Lejla Hadzic

Lejla prati lokalnu zajednicu, gradske servise, javne objave i teme od interesa gradana.

Europska unija i Bosna i Hercegovina prate aktualnu situaciju vezanu uz ovisnost europskog financijskog sustava o američkim platnim sustavima. Prema izvješćima, postoji rizik da bi Visa i Mastercard kartice mogle prestati funkcionirati u slučaju političkih ili ekonomskih tenzija između SAD-a i Europe.

Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane istaknuo je da Europa dosegla zapanjujuću razinu ovisnosti o američkim platnim sustavima. Visa i Mastercard danas obrađuju oko dvije trećine kartičnih plaćanja u eurozoni, dok tehnološke platforme poput Apple Paya, Google Paya i PayPala dodatno učvršćuju tu ovisnost.

Lane je upozorio da takva ovisnost izlaže Europu rizicima ekonomskog pritiska i prisile, kao i implikacijama na stratešku autonomiju kontinenta. Europski institut za sigurnosne studije navodi da je Europa dublje ukorijenjena u američki financijski sustav nego zemlje BRICS-a.

Europske banke, mirovinski fondovi i središnje banke zajedno drže više od 3 bilijuna američkih dolara u američkim državnim obveznicama, oslanjajući se pritom na pravnu sigurnost i političku suzdržanost u Washingtonu.

Važan element američkog utjecaja je i SWIFT, ključna mreža za međunarodne bankovne transakcije. Iako je formalno europska, velik dio prometa odvija se u američkom dolaru, a SAD kroz sporazume s EU ima uvid u podatke o transakcijama.

Primjer iz 2018. godine, kada je Iran isključen iz SWIFT-a nakon američkog pritiska, pokazuje koliko je europska kontrola nad sustavom ograničena. Američki utjecaj očituje se i kroz postavljanje pravila koja države moraju slijediti.

Odvjetnik Vlaho Hrdalo istaknuo je da financijska ovisnost predstavlja najjasniji pokazatelj europske nesuverenosti. Primjer Hrvatske ilustrira kako američki sustavi poput FATF-a (Financial Action Task Force) utječu na europske zemlje, iako nisu dio njihove institucijske strukture.

Hrvatska je, unatoč tome što nije članica FATF-a, završila na tzv. sivoj listi zemalja visokorizičnih zbog pranja novca, što predstavlja oblik mekih sankcija.

Hrdalo je također naveo primjer francuskog suca Nicolasa Guilloua, koji je 2025. godine, bez presude ili optužnice u Francuskoj, stavljen na američku sankcijsku listu zbog potpisivanja uhidbenog naloga za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Guillou je time izgubio pristup financijskim uslugama, uključujući blokadu svih kartica i računa, kao i mogućnost korištenja digitalnih usluga američkih pružatelja poput Microsofta i Googlea.

Njegov slučaj ilustrira kako američke sankcije mogu utjecati na europske građane, čak i one koji nisu američki državljani. Kao potencijalno rješenje za smanjenje ovisnosti o američkim sustavima, Europska unija razmatra uvođenje digitalnog eura, digitalnog oblika novca koji izdaje Europska središnja banka.

Povjerenik za gospodarstvo EU Valdis Dombrovskis istaknuo je da bi digitalni euro mogao riješiti problem ovisnosti o stranim tvrtkama u sve polariziranijem svijetu. Drugi projekt, Europska platna inicijativa (EPI), pokrenut je s ciljem stvaranja vlastite europske kartične i platne mreže pod brendom Wero.

Trenutno je dostupan samo u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj, a zahtijeva značajna ulaganja kako bi postao održiva alternativa Visi i Mastercardu. Hrdalo smatra da bi se duopol američkih kartičara mogao relativno lako razbiti uz odgovarajuću podršku institucija EU, umjesto oslanjanja isključivo na digitalni euro kao rješenje.

Sadržaj preuzet sa viteski.ba.

Sviđa ti se ovaj članak?

Podijeli ga s prijateljima i obitelji

Povezane rubrike

Povezane teme i vodiči

Komentiraj

Komentari mogu biti odobreni prije objave.